Borovo planira širenje tržišta

Jasenka Vasiljević zaposlila se u Borovu, nekadašnjem hrvatskom gigantu,1985. godine. Tada je, prisjeća se, u pogonima vladala sasvim drugačija atmosfera.

“Bilo je više radnika, bilo je više proizvodnje, sad je drugačije, manje nas je, manje su proizvodne serije”, kaže ona.

Uz prekid zbog rata, dogurala je do 25. godine radnog staža. U situaciji kada na području Vukovara ima gotovo 10.000 nezaposlenih, ovo je za nju i više od posla.

Nekad rekordi, danas dugovi

Na Borovo slično gledaju mnogi drugi s vukovarskog područja kojima rad u ovome preduzeću osigurava egzistenciju.

Do 90-tih godina prošlog stoljeća od rada u Borovu živjela je i čitava slavonska regija.

“Do 1989. u Borovu je radilo više od 23 tisuće ljudi, a danas je broj zaposlenih 23 puta manji”, javio je iz Vukovara reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

Nekadašnji gigant, što zbog rata, potom i nebrige, danas je tek sjena uspješne tvornice s 1.033 zaposlenih.
Ovdje su se nekada zbrajali rekordi, a danas se zbrajaju dugovanja.

Novog šefa uprave Hrvoja Merkija, kada je prije pola godine preuzeo dužnost, zateklo je ne baš blistavo stanje.

“Hm, na financijskom planu zatekli smo prazne žiro račune i dugovanja od 185 milijuna kuna. Napravili smo s Deloittom dubinsko snimanje sve problematike, naišli smo na brdo problema, a sada znamo koje su nam korektivne i preventivne mjere”, rekao je Merki.

Osnovni ciljevi su stabilizirati kompaniju, očistiti bilance, povećati vrijednost, a u konačnici – privatizacija. No taj se proces, kažu, ne može provesti preko noći, jer se oko Borova godinama ništa nije radilo.

Tako više od dva desetljeća nakon raspada bivše države, Borovo ne zna s koliko imovine tačno raspolaže, a procjenjuje se da je vrijedna oko 250 miliona eura.

“Želimo znati što je točno naše, što je točno naš kapital, jer i dan danas ne kontroliramo 212 trgovina u Srbiji i Makedoniji, u BiH smo problem riješili ali ne do kraja, jer neke nekretnine i dalje ne kontroliramo”, kaže Merki.

No osim stabilizacije, nova uprava kuje i planovi za širenje tržišta. Svoje proizvode pokušat će plasirati najprije na regionalno tržište, a potom i na Bliski istok.

Specijalizirani proizvodi

No, u prozivodnom asortimanu neće pokušati konkurirati cijenom, već kvalitetom specijaliziranih proizvoda.

“Borovo se može specijalizirati i idemo u tom smjeru da se specijaliziramo u proizvodnji specijalne gumene obuće za lovce, specijalne obuće za naftaše za građevinsku i kemijsku industriju”, pojašnjava Merki.

“Zadržat ćemo se u onome gdje smo najbolji, a to je muška građanska cipela.Gdje ćemo se širiti, to ćemo vidjeti, a ono prvo i osnovno gdje ćemo se širiti jest naš najbolji brand Startas, za koji svi znaju od 1973.”

Upravo je sa moderniziranom Startas tenisicom Borovo ponovno krenulo u tržišnu utakmicu, na kojoj će se pokušati vratiti na put uspjeha.

Izvor: Al Jazeera