Latvija – 18. članica eurozone

Latvija je 1. januara postala 18. članica eurozone. Mnogi građani nisu pretjerano oduševljeni ovom promjenom, ali za stanovnike pograničnog grada Vlaka, koji često kupuju u susjednoj Estoniji, prelazak na euro je, ako ništa, veoma praktičan.

Granična kućica više se ne koristi, ali grad Valka ima podvojenu ličnost. Jedna polovina je u Estoniji, druga u Latviji. Kada je Estonija pristupila euru grad je morao funkcionirati dvovalutnim sistemom. Nakon tri godine u klubu eura od srijede se nalazi i Latvija. Međutim, zamjenik gradonačelnika Viesturs Zarins nije oduševljen.

“Nisam optimističan. Glavni problem je nezaposlenost, a ne vidim kako će nam euro pomoći u njegovom rješavanju”, kaže Zarins.
Bivša sovjetska država ima blizu dva miliona stanovnika. Nezaposlenost iznosi 12 posto, a ulaskom u eurozonu postat će njena najsiromašnija članica.

Usvajanje jedinstvene valute trebalo bi ići naruku stranim investitorima i smanjiti troškove zaduživanja, ali Latvija značajno ovisi o Rusiji, naročito kada je riječ o plinu. Kako objašnjavaju iz Swedbanke, sada postoje strahovanja da će cijena tog energenta porasti, a tu su i ostali rizici.

Nemogući projekti

“Postoje veliki rizici za osnovne sektore. Šta će biti s obrazovnim sistemom, regionalnim razvojem ili poslovnom klimom? Kako će se dalje razvijati infrastruktura”, pita se glavni ekonomista Swedbanke u Latviji Martin Kazaks.

Latvijska farmaceutska kompanija Olainfarm zapošljava skoro 1.000 ljudi. Međutim, kvalificirani kadar je konstanan problem. Samo polovina inženjera su Latvijci. Euro to neće promijeniti.

“Prije deset godina pričalo se o velikim projektima. Govorilo se o ogromnoj fabrici Coca Cole za cijelu istočnu Evropu. Besmisleno. Takav projekat je nemoguć. Ako dođete u situaciju da vam je potrebno 1.000 profesionalaca, takvih radnika nema. Mislim da se u narednih 50 godina u Latviji neće razviti nijedna velika kompanija”, kaže Salvis Laping iz Olainfarma.

Postoje i druge opasnosti, među kojima je rast cijena nekretnina. Kontroverzna politika, koja nudi evropske vize velikim investitorima u Latviju, privukla je mnogo Rusa.

Evropska komisija se plaši da bi Latvija mogla postati novi Kipar. Vlada insistira na tome da strogo vodi računa o protoku novca, ali sa izborima u oktobru i novom državnom valutom rijetko ko vjeruje da će euro donijeti značajnija poboljšanja.

Izvor: Al Jazeera