Pomorski transport nada za grčku ekonomiju

Njemački ministar finansija Wolfgang Schauble je najavio da Evropa neće okrenuti leđa Grčkoj. Ministar je, također, odbacio eventualni novi otpis grčkog duga, ali i napomenuo da je moguća dodatna pomoć toj zemlji. Trenutni program pomoći Grčkoj ističe u julu 2014. godine, a zvanična Atina poručuje kako joj neće trebati nova pomoć.

Šef Evropske centralne banke Mario Draghi je u razgovoru za njemački sedmičnik Der Spiegel izbjegao odgovor na pitanje hoće li Grčkoj biti potreban još jedan paket finansijske pomoći. Prema njegovoj ocjeni, “tamo je situacija u početku bila krajnje teška, zbog čega Evropljani trebaju biti strpljivi prema Atini”.

Uprkos jakoj krizi koja je pogodila grčku privredu, tamošnji pomorski saobraćaj i dalje ostaje konkurentan.

Vlada vjeruje da pomorska transportna industrija može pomoći oporavku privrede, ali brodovlasnici nisu tako sigurni, izvijestio je John Psaropoulos, novinar Al Jazeere.

Tanker “Anafi”, nosivosti 115.000 tona, glatko se provlači kroz tjesnac Salamis, daleko od obala Atine. Pet puta je manji od najvećih tankera, ali čak je i ovaj brod prevelik da bi pristao u jednu od najvećih grčkih rafinerija. Jedini način na koji može uploviti jeste da su mu tankovi budu poluprazni, kako ne bi imao preveliki gaz.

Dizanje troškova

Brodovi poput “Anafija” svrstavaju grčku trgovačku pomorsku flotu na listu najkonkuretnijih na svijetu, što se ne može reći i za grčku ekonomiju.

“Grci danas vode najveću trgovačku pomorsku flotu u svijetu – s najmanje 3.500 prekookeanskih brodova poput ovog, a koji mogu prevesti 15 posto svjetskog tereta. U državnu kasu uplate blizu 18 milijardi dolara godišnje, što je više od šest posto grčkog bruto društvenog proizvoda”, izvijestio je Psaropoulos.

Međutim, ovu priču o uspjehu ispisuju Grci, a ne Grčka. Manje od 1.000 grčkih brodova plovi pod nacionalnom zastavom, jer zakon kaže da onda moraju zapošljavati grčku posadu, a to diže troškove.

Grčka tako gubi i na ostalim poljima, kao što su osiguranje, nabavka, brodogradnja i remont. Plan Vlade bio je da cijeli taj sistem uspostavi u Pirejskoj luci. Bili su blizu tog cilja, ali, kako kaže vlasnik “Anafija”, političari su rekli – ne.

Yannis Alafouzos, direktor Kyklades Maritime Corpa, kaže: “Osamdesetih godina imali smo najjaču remontnu industriju na Mediteranu. Ko god je želio da se uradi dobar posao dolazio bi u Grčku. Remontna zona je postepeno uništavana prekomjernim oporezivanjem i sindikatima, a i Komunistička partija je imala veliku negativnu ulogu u svemu tome.”

Remontna zona Perama, u državnom vlasništvu, danas je mrtva zona. Poneki putnički trajekt tu je na remontu, ali ne i prekookeanski brodovi. A šačica zaposlenih ne zarađuje više od 100.000 dolara godišnje, kao nekad. Sindikati pod vodstvom Komunističke partije na ovaj problem gledaju drugačije.

Niži porezi

“Prvi i osnovni problem je da nijedna vlada nije imala strateški plan za remont brodova. Drugi problem je da remontna zona nema odgovarajuću opremu. Suhi vezovi trebaju dodatne investicije”, poručio je Vasilis Binos, predsjednik sindikata.

Grčka nudi niže poreze za brodove. Kao znak priznavanja te geste, brodovlasnici su se dobrovoljno prijavili da te poreze udvostruče za tri godine i da tako pomognu zemlji u izlasku iz dužničke krize. Međutim, njihov patriotizmom seže samo dotle. Pomorski transport je isplativ, ali i visoko rizičan posao. Ako Grčka želi veći dio pomorskog transportnog kolača, onda mora raditi što industrija diktira.

Iako je 2013. bila rekordna godina za grčki turizam, veliki broj vlasnika hotela, uključujući neke na popularnim otocima, stavio je svoje firme na prodaju na kraju sezone. U novembru i decembru ove godine 125 uglavnom malih i hotela srednje veličine sa 19 otočkih destinacija stavljeno je na prodaju. Otoci s najvećim brojem hotela ponuđenih na prodaju u novembru i decembru su Krf i Santorini.

Grčka očekuje da će 2014. oboriti ovogodišnji rekord po broju posjeta i prihoda od turizma, a eksperti vjeruju da će broj hotelskih transakcija u narednim godinama značajno porasti, kao i da će banke preuzimati prezadužene hotele i prodavati ih privatnom sektoru.

Izvor: Al Jazeera