Postignut dogovor o lošim bankama u eurozoni

Ministri finansija eurozone postigli su u srijedu dogovor o načinu finansiranja mehanizma za gašenje loših banaka prije nego što one nanesu štetu široj ekonomiji. Do konačnog plana ministri finansija trebaju usuglasiti određene detalje. Finaliziranje plana će Evropsku uniju dovesti na korak do stvaranja jedinstvene bankarske unije.

Ključni dio tog projekta je dogovoren, a to je kako osigurati sredstva za zatvaranje posrnulih banaka. Analitičari vjeruju da će dosadašnji napredak ojačati povjerenje investitora u finansijski sektor, što će rezultirati njegovim rastom.

“Prije samo jednog mjeseca bilo je gotovo nevjerovatno pomisliti da će dogovor biti postignut prije kraja godine. Jasno je da je ovo kompromis između želja Njemačke, s jedne, i Evropske centralne banke i Evropske komisije, s druge strane. Ali, sve u svemu, vjerujem da smo na pozitivnom mjestu”, izjavila je Sarah Hewin, voditeljica istraživačkog odjela.

Novim dogovorom banke će osigurati gotovinu za zatvaranje posrnulih kreditora. Trebale bi skupiti blizu 55 milijardi eura u jedan fond jedinstvenog rješenja tokom narednih 10 godina. Do tada vlade će biti u mogućnosti dodatno oporezivati banke.

Kompleksna bankarska unija

Pobjeda za Njemačku, koja je odlučna da spriječi daljnje spašavanje banaka novcem poreskih obveznika Eurozone. Ali, nisu svi uvjereni u uspjeh postignutog dogovora.

“Ovo izgleda kao kompleksna bankarska unija. Zabrinuti smo da to neće rezultirati jačanjem povjerenja investitora u oporavak evropske ekonomije. To je veoma kompliciran proces i postoje neke nesuglasice o zaštitnim mjerama. Dobro je da imamo dogovor, dobro je da napredujemo, ali ne vjerujem da će ovo značajno poboljšati evropske ekonomije”, sumnjičav je Anders Borg, švedski ministar finansija.

Lideri EU-a se nadaju da će do kraja ove sedmice postići dogovor kojim će reforme postati stvarnost do 2015. godine.

Bankarska unija kakvoj teži Njemačka trebala bi evropskim institucijama omogućiti nadgledanje banaka i njihovo gašenje po potrebi. Tako bi se spriječila situacija u kojoj su vlade članica EU-a, tokom trajanja evropske bankarske krize, potrošile više od 1.500 milijardi eura na spašavanje banaka koje nisu mogle naplatiti svoje kredite.

Bolja zaštita štednih uloga

Štedni polozi do 100.000 eura bit će bolje zaštićeni i do njih će se moći brže doći u slučaju propasti banke, po dogovoru država članica EU-a i Evropskog parlamenta.

Nakon više od tri godine, evropske institucije u srijedu su dogovorile bolju zaštitu štednih pologa zahvaljujući većim doprinosima banaka, a ne poreznih obveznika.

Nova pravila ne uključuju jedinstveni zaštitni fond, kako je ranije bilo planirano, jer se tome protivi nekoliko članica, na čelu s Njemačkom.

Štedni polozi ostaju zaštićeni do 100.000 eura po štediši i banci, kao i do sada, no nova pravila će bolje koordinirati način na koji vlade omogućavaju isplatu tog novca.

Mnoge države sada imaju slabo ili nikako finansirane uvjete za osiguranje štednih pologa, koje mogu tražiti doprinos od banaka tek nakon isplate osiguranih štednih pologa, prenosi Financial Times.

Po dogovoru, banke će u nacionalne fondove za osiguranje štednih pologa kroz deset godina morati uplatiti 0,8 posto od iznosa osiguranih štednih pologa.

One banke koje posluju s većim rizikom morat će platiti više.

Dobar dan za porezne obveznike

Banke će 70 posto iznosa u nacionalne fondove morati uplatiti u gotovini i na vrijeme, a 30 posto moći će odgoditi za iduću godinu, objavio je EP.

Polozi će u slučaju propasti banke morati biti isplaćeni brže; umjesto dosadašnjih 20 radnih dana, novac će morati biti isplaćen za 15 radnih dana 2019. godine te naposljetku za sedam dana do 2024. godine.

“Ovo je dobar dan za porezne obveznike i štediše. Dodatno smo oslabili vezu između poreznih obveznika i banaka i štediše će novac moći dobiti brže”, rekao je Peter Simon, glavni pregovarač EP-a.

Nova pravila omogućit će i bolju informiranost štediša.

“Nova direktiva će koristiti svim evropskim građanima: ne samo da će njihova štednja biti bolje zaštićena, nego će imati i izbor najboljih štednih proizvoda u bilo kojoj članici EU-a i neće morati brinuti zbog razlika u nivou zaštite”, rekao je evropski komesar za unutrašnje tržište i usluge Michel Barnier.

Direktiva će morati biti prenesena u nacionalna zakondavstva u roku 12 mjeseci od njenog stupanja na snagu.

Revizija evropske direktive o osiguranju štednih pologa iz 1994. godine, koja vrijedi za sve države članice EU-a, jedna je u nizu reformi na području finansijskih usluga koje EU treba usuglasiti do kraja godine.

Izvor: Al Jazeera i agencije