Sporazum o plinovodu TAP potpisan bez BiH

Zvaničnici iz regije potpisali su u ponedjeljak memorandum o razumijevanju između Azerbejdžana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore o saradnji na projektu konzorcija Shah Deniz o pokretanju izgradnje Transjadranskog plinovoda, kojim će se jugoistok Evrope opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera, a sastanku u glavnom azerbejdžanskom gradu Bakuu jedino nisu prisustvovali predstavnici iz Bosne i Hercegovine.

Gradnja TAP-a jedan je od najvažnijih energetskih projekata u Evropi, koji podržava i Evropska unija, radi smanjenja ovisnosti o ruskom plinu i daljnjeg razvoja evropskog plinskog tržišta.

Hrvatska će se tom projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom, koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere.

“Cijeli je projekt vrlo važan za sveukupnu sliku energetske neovisnosti, odnosno dobavljanje plina iz različitih krakova, a ovo je jedan od njih”, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović u Bakuu.

Hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak potpisao je s ministrima Azerbejdžana, Crne Gore i Albanije Memorandum o razumijevanju, koji će omogućiti suradnju na tom projektu.

“Hrvatska postaje zemlja koja je vrlo bitna za transportne sustave opskrbe energijom jugoistočne Europe. Moglo je biti i drugačije da nismo bili brzi; moglo se ovo potpisati tek za dvije do tri godine. U pravilu smo uvijek kasnili, a sada pokušavamo biti u pravim trenucima na pravim mjestima”, izjavio je ministar Vrdoljak nakon potpisivanja Memoranduma.

Nova radna mjesta

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović u Bakuu je rekao kako je uvjeren da će južni gasni koridor u Jugoistočnoj Evropi povećati investicionu privlačnost Crne Gore.

On je ocijenio da će ovim projektom biti otvorena nova radna mjesta, ne samo tokom izgradnje, već i tokom funkcioniranja i održavanja sistema.

“Postajući dio ovog velikog gasnog koridora, Crna Gora obezbjeđuje dugoročnu energetsku stabilnost preko krajnje pouzdanog snabdjevača. Ovim gasovodom povećava se investiciona privlačnost Crne Gore i stvara mogućnost za nova ulaganja i nova partnerstva”, naglasio je Vujanović.

On je kazao da će građani i privreda Crne Gore dobiti jeftini energent, “čime će se poboljšati uslovi privređivanja i životni standard građana”.

“Kao država preko čije teritorije će se vršiti transport gasa, Crna Gora će imati značajne finansijske benefite”, smatra Vujanović.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je na svečanosti u Bakuu da će projekt, koji će ukupno stajati 35 milijardi dolara, “promijeniti energetsku kartu regije i pomoći u povijesnom razvoju Azerbejdžana”.

Bez prisustva BiH

Konačna odluka o rokovima bit će donijeta u sljedećih nekoliko sedmica, najavio je Vrdoljak, ali Hrvatska želi da izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda krene istovremeno s TAP-om, dakle 2015, a najkasnije 2016. godine.

Prvi kubici plina trebali bi kroz IAP krenuti 2020. godine.

To će biti dodatni kapaciteti za Hrvatsku, koja će postati zemlja s najjeftinijim plinom u Jugoistočnoj Europi, uvjeren je Vrdoljak.

Na sastanku u glavnom gradu Azerbejdžana nije bilo predstavnika Bosne i Hercegovine.

Razlog neučešća bh. delegacije, kako je saopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, je što državno Predsjedništvo nikoga nije ovlastilo da prisustvuje ovom sastanku i da potpiše Memorandum o razumijevanju.

Almir Bečarević, bivši direktor kompanije BH-Gas, koji je potpisnik Memoranduma o učešću Bosni i Hercegovini u TAP-u iz 2011. godine, rekao je za sarajevske novine Dnevni Avaz da je ovakva odluka Predsjedništva krajnje neshvatljiva.

“Riječ je o finalnom potpisu ugovora prije početka same izgradnje. To što niko neće biti na sastanku iz Bosne i Hercegovine je velika šteta, jer je ovo ključni dogovor. Sada, kako stvari stoje, Bosna i Hercegovina će biti tretirana samo kao potrošač, bez mogućnosti da gasovod ide kroz Bosnu i Hercegovinu. Ovo se nije smjelo dogoditi”, rekao je Bečarević.

Demant iz Predsjedništva

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je u utorak poslije podne saopćilo kako je o ceremoniji potpisivanja Memoranduma saznalo od Diplomatske misije Azerbejdžana, u petak, 13. decembra, kada su uručene nota i poziv da prisustvuje ceremoniji potpisivanja, a ne od nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.

S obzirom da je ovo bila prva informacija o ceremoniji u Azerbejdžanu, Predsjedništvo je pokušalo isti dan, ali i tokom vikenda i u ponedjeljak, doći do informacija iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i nadležnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, s obzirom da je to ministarstvo vodilo aktivnosti vezane za TAP.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine može dati ovlaštenje za potpisivanje međunarodnih sporazuma samo ako dobije takav prijedlog s tekstom sporazuma i mišljenjima nadležnih institucija od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nikada nije dobilo tekst Memoranduma, niti bilo kakav zvanični dokument o ceremoniji njegovog potpisivanja.

Svjesni značaja ovog projekta za građane Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo je bilo spremno odrediti potpisnika ako takav prijedlog dobije od nadležnih ministarstava, a taj prijedlog od nadležnih institucija nije dobilo te nije moglo imenovati potpisnika, saopćeno je iz državnog Predsjedništva.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO