Grčka: U Vladi optimizam, na ulicama oprez
Budžetski suficit od gotovo 900 miliona eura u 2013. za Grčku je fenomen. To je prvi put, još od 2001. godine, da se trošilo manje a privređivalo više. S druge strane, Grci su to ostvarili godinu prije roka koji im je postavila trojka.
No postavlja se pitanje koja je cijena tog uspjeha. Zdravstvo je propalo, obrazovanje je na istom putu. Struja i grijanje postali su luksuz, a posao i plata privilegija. Na ovakvu situaciju ni banke nisu ostale imune.
Kuriakos Sabbopoulos, električar u staračkom domu u Atini, 38 mjeseci nije primio plaću. Kako živi ni sam ne zna. Na računu u banci nema ni eura, a ratu kredita nije platio gotovo dvije i po godine.
„Bojim se da ću izgubiti svoj dom i da ću na kraju ostati na ulici. Možda odem kod brata ako me primi. Ne znam. Ne znam više šta da radim. Često se osjećam jako loše i pitam se zašto živimo. Treba li nastaviti ili ovo okončati“, očajan je Sabbopoulos.
Njegov strah dijele i mnogi građani Atine, jer ako grčka Vlada popusti pod pritiscima međunarodnih kreditora i ukine zakon koji ih štiti od pljenidbe stanova, banke će im moći uzeti sve.
Loši krediti u grčkim bankama ove godine dostigli su rekordnih 33 posto, odnosno 69 milijardi eura. Prama procjenama bankara ta brojka nastavit će rasti.
„Bankama nije u interesu da oduzimaju nekretnine ljudima koji su nezaposleni i siromašni, koji su izgubili posao. Njima želimo pomoći. Ali ono što je neprihvatljivo jeste da oni koji imaju da plate ne plaćaju. Naime u ovom trenutku zahvaljujući zakonu, naprimjer duguju 200.000 eura a imaju tri kuće, a banka im ne može ništa“, kazao je Mixalis Masourakis iz Alpha Banke.
Podružnice na Balkanu
Loši zakoni, krediti, odliv 90 milijardi eura depozita, otpis državnog duga i kriza, grčke banke bacile su na koljena.
„Od tridesetak banaka koje su egzistirale na ovom tržištu većina je bankrotirala. Ostale su četiri najveće – Pireus, Alpha, Nacionalna banka Grčke i Eurobank. No ni one ne bi preživjele bez državne pomoći. Fond za spas banaka dokapitalizirao ih je sa gotovo 30 milijardi eura. Sada se sve i jedna nalaze u 80 do 100 postotnom vlasništvu države. A uslov Evropske Unije je da ko god je primio državnu pomoć mora vratiti novac poreskim obveznicima i opet preći u privatne ruke“, izvještava reporterka Al Jazeere Dijana Mujanović iz Atine.
Zbog toga ove četiri banke trenutno prolaze kroz fazu restrukturiranja. Režu se troškovi, dnevno zatvore dvije do tri filijale, a doprinose i broju nezaposlenih. Do 2017. godine moraju otpustiti ukupno 18.500 radnika.
Jedna od opcija koju razmatra zvanični Brisel je zatvaranje podružnica na Balkanu, između ostalog i u Srbiji.
„Mislim da bi to bila strateška greška za grčku ekonomiju da pokida veze sa balkanskom. Da vas podsjetim, posljednje tri do četiri godine grčke banke upumpale su novac u te države dokapitalizacijom svojih banaka. I sad da to samo tako baciš i odeš bila bi greška“, mišljenja je Panos Petrakis, profesor ekonomije.
Jedna od ideja kako da ne izgube tržište u zemljama Balkana jeste da najjača banka preuzme u svakoj zemlji one slabije. No kako kažu bankari, to je teoretski dobra ideja, ali teško ostvariva
Pireos, Alpha, Eurobank i Nacionalna banka Grčke trenutno su sigurne i stabilne. Do 2017. moraju stati na svoje noge i vratiti novac poreskim obveznicima, no hoće li uspjeti ovisi o mnogim faktorima: hoće li porasti interes za kredite, hoće li se depoziti vratiti na račune, investitori ih kupiti, a još važnije hoće li im građani opet početi vjerovati.
Izvor: Al Jazeera