Dobri ekonomski odnosi Skoplja i Atine

Pitanje imena Makedonije i danas dominira političkim životom i odnosima između ove zemlje i Grčke. Međutim, kako iz Skoplja izvještava naša reporterka Milka Smilevska, ovakva atmosfera ne preliva se u potpunosti i na ekonomske odnose dvije države.

Više od tristotinjak radnika skopske Cementare USJE oko 850 eura mjesečno zarađuje kod grčkog gazde.

„Titan je čudna kompanija. Za nas važi – teško se ulazi, još teže izlazi. Kompanija se brine o zaposlenima, oni su nam na prvom mjestu. Svjesni smo da bez njih nema uspjeha“, kaže Boris Hrisafov, glavni izvršni direktor Cementare USJE.

U kontrolnoj sobi cementare radnici prate nivo štetnih supstanci, koje se ispuštaju u zrak. Fabrika ispunjava sve ekološke standarde. Država je to nagradila takozvanom zelenom dozvolom.

Grčka grupacija Titan kupila je skopsku Cementaru prije petnaest godina za 30 miliona eura, u međuvremenu u modernizaciju investirala je 68 miliona eura, a prošle godine ostvarila je profit od 20 miliona eura. Svoj cement prodaje na makedonskom i kosovskom tržištu.

Odnosi sa Solunom

Tokom dvije decenije, u ekonomiju Makedonije ušlo je više od milijardu eura grčkog kapitala. Makedonci tradicionalno najviše trguju sa Grcima.

To potvrđuje cifra od 570 miliona eura, koliko je u prvih 10 mjeseci ove godine vrijedila robna razmjena sa Grčkom.

Poređenja radi, sa sjevernim susjednom Srbijom – Makedonija bilježi trgovinsku razmjenu manju za 80 miliona. Treća je Bugarska sa 430 miliona eura, dok najmanju robnu razmjenu Makedonija ima sa Albanijom.

Međutim, tu se ambicije ne završavaju. U Skoplju je gradonačelnik Soluna pozvao Makedonce na šoping i zabavu u svom gradu.

„Pametni političari trebaju slušati glas naroda. Moja uloga je uspostaviti dobre odnose“, smatra Janis Butaris, gradonačelnik Soluna.

U Skoplju je i direktor solunske luke, a glavni partneri su mu upravo makedonske kompanije.

Više od 90 posto makedonske robe koja se uvozi ili izvozi brodskim transportom ide preko luke u Solunu.

„Od marta sljedeće godine uspostavljamo redovne željezničke linije za tovarni transport iz Makedonije prema solunske luke“, kaže Stiliano Ageludis, direktor luke u Solunu.

Grčke investicije

Međutim, makedonsko-grčki politički spor odražava se na dalji ekonomski progres

„Mi još nismo riješili pitanje dvojnog oporezivanja zbog političkog razloga. Ubuduće, treba se lobirati da se ovo pitanje prevaziđe i u tome treba pomoći i Evropska Unija“, mišljenja je Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Makedonije.

Zlatno doba grčkih investicija vezuje se za Ljubča Georgievskog, premijera Makedonije, krajem devedesetih. Tada je Grčka bila ekonomski džin na Balkanu.

„Kretanje prema jugu, prema moru, je prirodno kretanje koje imamo hiljadama godina, samo ga trebamo staviti u funkciji. I drugo, Grčka je članica EU, koliko i da su u krizi, tamo uvijek ima više novca“, kaže Georgievski.

Ministar za strane investicije potpisao je ugovor sa njemačkim investitorom u fabrici za elektronske dijelove za auta. Zadnjih godina presušile su grčke investicije, ali očekuje da se preko luka u Solunu i Atini narednih godina transportira više azijske robe.

„Put od Kine do Evrope kraći je za oko dvije sedmice ako se koriste luke u Solunu i Atini, umjesto one u Hamburgu i Roterdamu“, ističe Vele Samak, ministar za strane investicije. 

To će omogućiti Jugoistočnoj Evropi da profitira. Međutim, zašto kupovati kinesko kada možete makedonsko, rekli bi ovdašnji preduzetnici, dok svakodnevno postižu više u povezivanju dvije zemlje nego što je to političarima ikada pošlo za rukom.

Izvor: Al Jazeera