Tri članice EU staju u obranu Južnog toka

EK je neočekivano priopćila prošli tjedan da međuvladini sporazumi o Južnom toku šest zemalja članica nisu u skladu s europskim zakonodavstvom (AFP)

Bugarska, Mađarska i Slovenija, kroz koje će prolaziti glavni dio ruskog plinovoda Južnog toka, namjeravaju zajedno braniti taj projekt na sastanku europskih ministara energetike s europskim povjerenikom za energetiku u četvrtak u Bruxellesu od optužbi da ugovori koje su potpisale s Rusijom o izgradnji plinovoda nisu u skladu sa zakonima Europske unije, piše u srijedu ruski list Kommersant u članku pod naslovom “Gazprom našao saveznike u Europi”, prenosi Hina. 

Slovenska premijerka Alenka Bratušek, koja je razgovarala u utorak u Moskvi s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom o Južnom toku, izjavila je u intervjuu za Kommersant da će se u četvrtak o tom pitanju raspravljati na sastanku ministara energetike EU-a s povjerenikom Guentherom Oettingerom.

Ona je istaknula da je u vrijeme potpisivanja međuvladina ugovora između Slovenije i Rusije o Južnom toku taj dokument bio u skladu sa zakonima EU-a.

To je također rekao, misleći na ugovor svoje zemlje, i bugarski ministar energetike Dragomir Stojnev.

Neočekivano priopćenje EK

“U četvrtak je u Bruxellesu sastanak s europskim povjerenikom kojemu će nazočiti predstavnici svih (europskih) država koje su potpisale međuvladine sporazume s Rusijom o plinovodu. Na sastanku će se razmatrati svi problemi koji su se pojavili”, rekla je Bratušek.

Europska komisija je neočekivano priopćila prošli tjedan, nakon što je bila neutralna u pogledu tog projekta, da međuvladini sporazumi o Južnom toku, koje je potpisalo šest članica EU-a (Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Hrvatska i Grčka) i Srbija, nisu u skladu s europskim zakonodavstvom te je zaprijetila mogućom blokadom rada plinovoda kada bude izgrađen.

Kommersant se poziva na svoje izvore koji kažu da bi se pritisak Europe na taj projekt, koji se jako pojačao u zadnje vrijeme, mogao smanjiti nakon što trenutačna predsjedavajuća EU-a Litva, koja je odavno u sukobu s ruskim plinskim divom Gazpromom, preda 1. siječnja sljedeće godine predsjedanje Unijom Grčkoj, koja aktivno surađuje s Rusijom i koja je i sama htjela o sudjelovati u tom projektu, ali u konačnici kroz nju neće prolaziti plinovod.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO