I dalje rastu hrvatski deficit i javni dug

Europska je komisija u svojim novim jesenskim prognozama smanjila procjenu pada hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini sa 1,0 na 0,7 posto, no povećala je procjene za porast državnog deficita i javnog duga.

U idućoj bi godini, prema procjenama Komisije, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 0,5 posto, a u 2015. godini 1,2 posto.

I dok je smanjila procjenu pada BDP-a u ovoj godini, Komisija je povećala svoje procjene deficita opće države.

Sada procjenjuje da će ove godine iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto, no u idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.

Europska komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto.

Usporedbe radi, u proljetnim prognozama procjene su bile da će dug opće države ove godine dosegnuti 57,9 posto, a iduće 62,5 posto.

S obzirom na to, Hrvatska bi uskoro trebala ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Hrvatska u postupku prekomjernog deficita

Europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn potvrdio je kako će Hrvatska uskoro ući u postupak prekomjernog deficita, s obzirom na to da je proračunski manjak znatno iznad dozvoljenih tri posto i da se očekuje brzi rast javnog duga.

„S obzirom na brojke i činjenice da je deficit opće države prilično iznad tri posto u sve tri godine koje se pokrivene ekonomskim prognozama, a javni dug je već blizu 60 posto BDP-a i očekuje se njegov brzi rast, Europska komisija će sada morati, na temelju potvrđenih podataka o javnim financijama i naših prognoza, sastaviti izvješće o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj“, rekao je povjerenik Rehn.

Europska komisija je, istodobno, objavila kako je oporavak gospodarstva eurozone i EU-a „prigušen i krhak“ zbog financijske i ekonomske krize, ali i slabijih izgleda za svjetsko gospodarstvo.

Potvrdili su tako da bi se gospodarstvo eurozone ove godine trebalo smanjiti za 0,4 posto. Blago su snizili prognozu rasta za iduću godinu – s 1,2 posto na 1,1 posto, dok bi u 2015. godini rast u eurozoni po najnovijim procjenama trebao blago ubrzati – na 1,7 posto.

Za cijelu Europsku uniju sada očekuju stagnaciju u ovoj godini, dok su u proljetnim prognozama predviđali neznatni pad aktivnosti – za 0,1 posto. Prognoza rasta u idućoj godini potvrđena je na 1,4 posto, a u 2015. očekuju njegovo blago ubrzanje – na 1,9 posto.

„Sve je više naznaka da je europsko gospodarstvo dosegnulo točku zaokreta. Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme u Europi stvorili su temelj za oporavak“, zaključio je europski povjerenik Olli Rehn.

U 28-članoj Europskoj uniji prosječni proračunski manjak trebao bi, također, iduće godine kliznuti ispod najviše dopuštene razine – na 2,7 posto s ovogodišnjih 3,5 posto, dok bi u 2015. trebao iznositi 2,6 posto.

Kritike hrvatske opozicije

“Nova prognoza Europske komisije pokazuje da se hrvatski građani sljedeće dvije-tri godine ne trebaju nadati ničem puno boljem”, ocijenio je HDZ-ov zastupnik i bivši ministar financija Ivan Šuker.

Po njemu, korekcija procjene pada BDP-a s jedan posto na 0,7 posto praktički je u granicama statističke greške, no ključni problem je to što Europska komisija, kako je naveo, procjenjuje vrlo loše izglede za rast u 2014. i 2015. godini.

“Nije moguće bilo kakvo povećanje društvenog standarda bez gospodarskog rasta od dva posto. Procjene Europske komisije samo potvrđuju crne prognoze, a to se događa isključivo kao posljedica onoga što se događa u našoj okolini, prije svega u eurozoni”, dodao je Šuker.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar kaže da je smanjenje pada BDP-a pozitivno, a u vezi sa očekivanim povećanjem proračunskog deficita i javnog duga bitna je struktura deficita i duga.

“Što se tiče javnog duga, procjene da će ove godine dosegnuti 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. godini 69 posto BDP-a, u skladu su s onim što znamo. Najvažnije je kakva će biti struktura tog deficita i duga, jer ako će sve završiti u potrošnji i sanaciji, a ne promjeni sustava, onda Hrvatsku ne čeka ništa pozitivno”, istaknuo je Lesar i zaključio kako ne može biti optimističan sve dok u Hrvatskoj ne vidi industrijski razvoj.

Izvor: Agencije