Žilavi i otporni privrednici iz Viteza

Nekadašnja proizvodnja u Vitezu nakon rata u potpunosti je ugašena, pa su se ovdašnji privrednici okrenuli trgovini.

Trgovački centar FIS među prvima je pokrenuo privrednu revoluciju. Kompanije sada zapošljava 3.000 radnika i ima 15 prodajnih centara širom Bosne i Hercegovine.

Osim trgovine, FIS ima i vlastitu proizvodnju i, između ostalog, proizvodi namještaj od drveta od čijeg se otpada pravi pelet za grijanje, a tu je i tekstilna proizvodnja.

Poslovni model nije tajna jer, kako tvrdi vlasnik Pero Gudelj, samo je prepisao trend koji je odavno zastupljen u Evropi.

„Jedna od tajni uspijeha je 220.000 artikala na jednom mjestu, veliki trgovački centar, veliki parking za više od 1.500 automobila i na kraju umjerene cijene“, kaže on.

Kroz Vitez godišnje prođe više od 500 miliona eura prometa, ali je budžet Općine tek nešto viši od tri miliona. Prostora za poticaje nema mnogo, tako da se privrednici sami snalaze, najčešće kroz kreditne linije komercijalnih banaka, što umnogome koči njihov razvoj.

Općina tvrdi da pomaže koliko može. Vremenski su skratili određene administrativne procedure i smanjili takse.

„Dugoročno gledajući, Općina Vitez će morati iskoristiti ovaj momenat trenutnog razvoja privrede i ići korak naprijed u skladu sa ovim vremenom recesije“, ističe načelnik općine Vitez Advan Akeljić.

Neistraženo područje

Privrednici iz Viteza tvrde da su žilavi i otporni, što dokazuju iz godine u godinu.

„Uz proizvodnju i trgovinu, koji su smatrani nekom vrstom standardnih industrija u Vitezu, jednim novim projektom otvorena su vrata za sasvim novu industrijsku granu“, javlja novinar Al Jazeere Emir Nuhanović koji je boravio u ovom bh. gradu.

Iako je u početku na ovoj lokaciji trebala biti samo hidroelektrana, ipak su logika poslovanja i tržišne prilike utjecali na to da se izgradi i ribnjak, restoran, vodeni park i u konačnici hotel u vidu etno-sela.

Tvorac ovog projekta je Mirko Šakić, koji se već dokazao u građevinarstvu i trgovini. Investicija mu je do sada donijela više štete nego koristi, ali ipak ne odustaje. Vjeruje da potencijala još ima.

„Bosna je turistički neistraženo područje. Mislim da bi zapadu mogli biti zanimljivi zato što im dolazak u Bosnu djeluje pomalo avanturistički, iako mi koji ovdje živimo znamo da je avantura preživjeti. A isto tako i Bliskom Istoku, kao zemlja bliska njima, ali ipak u Evropi“, smatra Šakić.

Iako su privrednici napravili viteški iskorak, pitanje je koliko će dugo uspjeti držati ovakav tempo. Bez ozbiljne pomoći svih nivoa vlasti, korak sa ekonomskim trendovima bit će veoma teško održiv.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Do kraja godine Naftna industrija Srbije namjerava da investira u maloprodajnu mrežu i istraživanje nalazišta nafte i gasa.

21 Aug 2013
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO