Srpske banke zbog franka u novom problemu

Udruženje bankarskih klijenata Efektiva iz Srbije, koje se bori za zaštitu prava građana korisnika kredita, priopćilo je kako je jedna od prvostupanjskih presuda koja se odnosi na jednostrano povećavanje kamate tijekom otplate kredita postala pravomoćna na drugostupanjskom sudu.

„Ovo je novi udarac bankama protiv kojih smo do ovog trenutka podneli najmanje 300 tužbi po istom osnovu. Takođe, ova presuda Višeg suda potvrđuje naš stav da ne treba prihvatati najnovije anekse kojima banke žele da izbegnu plaćanje zatezne kamate na iznose koje su naplatile povećavanjem kamate, već da sudskim putem treba potraživati nadoknadu štete“, poručili su iz Efektive.

Po procjenama tog udruženja, banke će ostati „kraće“ za najmanje 50 milijuna eura, jer su izračunali kako su toliko dužni da vrate građanima, uz napomenu da se „sada otvara put i za nadoknadu štete u onim slučajevima u kojima su banke raskidale ugovore o kreditu zbog neplaćenih nekoliko rata i prodavale založene nepokretnosti“.

I u Hrvatskoj očekuju slično

Takve su najave pozdravili i iz hrvatske Udruge Franak, koja, također, okuplja građane zadužene u kreditima vezanim uz valutnu klauzulu, uz napomenu kako će se „banke u Srbiji uskoro suočiti s još više tužbi, pa slijedom toga i sa sve više pravomoćnih presuda zbog nezakonitog poslovanja u sferi određivanja promjenjive kamatne stope“.

„Pravomoćna presuda drugostupanjskoga suda u Republici Srbiji znači da će banka morati tužitelju isplatiti sve preplaćene anuitete na bazi nezakonito povećanih kamata, te će morati platiti tužitelju i zatezne kamate, a osim toga morat će platiti još i sudske troškove“, pojašnjavaju u Udruzi Franak.

Podsjećaju i na to da su hrvatski zakoni koji reguliraju obvezne odnose gotovo identični srpskim zakonima, te da je nepravomoćna presuda u kolektivnom procesu protiv osam banaka u Republici Hrvatskoj, u dijelu koji se tiče ništetnosti povećanja kamata, zasnovana na potpuno jednakim načelima i zakonskim okvirima kao i u Republici Srbiji.

„Očekujemo da će se vrlo brzo isti scenarij početi događati i u Republici Hrvatskoj, gdje uz nepravomoćnu presudu u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka postoji sve veći broj podignutih privatnih tužbi, ali još niti jedna presuda“, ukazuju iz Franka.

‘Ne pogodovati bankama’

Udruga Franak uvjerena je da će uskoro svi oštećeni dužnici biti obeštećeni i u Hrvatskoj, te Zakon o potrošačkom kreditiranju pozdravljaju kao „prvi korak na tom putu“.

U tom smislu vjeruju da će ministar financija Slavko Linić i hrvatska Vlada „ostati dosljedni i biti dovoljno hrabri“ da učine ono što je Republika Srbija učinila još 2011. godine, te da će Hrvatski sabor usvojiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se banke obvezuju da odrede promjenjive i fiksne parametre u kreditima na temelju početnih uvjeta kreditiranja.

„To je minimum koji vlast treba učiniti za vladavinu prava i za pravdu. Ne smije se pritom izlaziti ususret bankama i raditi određene kompromise radi toga što će banke izgubiti dio profita. Onaj koji posluje nezakonito, mora biti sankcioniran, mora vratiti nezakonito stečeno i to s kamatama, te upravo iz tog razloga nije dopustiv bilo kakav oblik kompromisa s bankama samo zbog toga što bi mogle izgubiti dio planiranog profita u budućnosti“, zaključuju u Udruzi Franak.

Presuda u korist građana

Početkom srpnja Trgovački sud u Zagrebu presudio je u korist udruge Potrošač koja je osam hrvatskih banaka tužila zbog kredita u švicarskim francima, točnije valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope.

Obrazloženo je kako su, među ostalim, banke krive jer nisu utvrdile parametre izračuna kamatnih stopa, nego su to učinile na štetu potrošača.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima više od 100.000 korisnika kredita vezanih za ‘švicarce’, pa su oni dobili priliku u pojedinačnim procesima tražiti povrat preplaćenog novca. No, moraju pričekati pravomoćnost presude.

Udruga Potrošač podnijela je kolektivnu tužbu protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke.

Izvor: Al Jazeera i agencije