Sve manji promet na bh. berzama

U Sarajevu je berza skromnija od drugih – i po izgledu, i po prometu. Razlog tome je, tvrdi direktor Sarajevske berze/burze Tarik Kurbegović, povlačenje investitora nakon finansijske krize.

“Kada je došlo do kize, strani investitori su se povukli u svoja bazna tržišta, jer su tamo šanse za veću zaradu. I sve dok na vlastitim tržištima imaju istu ili veću šansu za profit, ne osjećaju potrebu da idu na neka druga”, kaže Kurbegović.

Prosječan supermarket ostvari dnevni promet od više desetaka hiljada eura, što se sve češće bilježi i na Sarajevskoj berzi/burzi. Upravo je to problem, jer se promet Berze tipčno mjerio u milionima, javlja iz Sarajeva reporter Al Jazeere Emir Nuhanović.

Berza na dlanu

Zato se situacija na tržištu kapitala najbolje objašnjava preko metafore supermarketa. Dionice i obveznice i dalje su tu, baš poput proizvoda u supermarketu, ali vam više ne trebaju velika kolica.

Budući da je broj njihovih transakcija smanjen, sada vam je dovoljna samo priručna korpa. S padom prometa, opao je i broj dnevnih transakcija koje su obavljale brokerske kuće.

“Imamo deset registriranih brokerskih kuća, od kojih se šest-sedam odvaja. To je i realan broj na nivou Federacije Bosne i Hercegovine”, kaže direktor Unibrokera Emir Imširević.

Ali, mnogi na tržištu kapitala vjeruju da postoji rješenje.

“Ono što su regionalna tržišta shvatila jeste da oni moraju da se povežu kako bi samostalno povečali likvidnost i atraktivnost takvog zajedničkog tržišta”, smatra Kurbegović.

Ideja o stvaranju jedinstvene regionalne berze postoji već duže vrijeme, ali zbog različitih tržišnih zakona i odsustva političkog rješnja, ta ideja još uvijek je samo slovo na papiru.

Ali, još jedan faktor jeste tehnologija. Preko servisa za internetsku trgovinu berza se sada nalazi na svačijem dlanu. Taj globalni trend će sigurno, za pet do 10 godina, zaživjeti i na lokalnim tržištima, čime će se, u konačnici, povećati broj investitora te obim i likvidnost na tžištu.

Izvor: Al Jazeera