Fuzija nove tehnologije i mode
Razvoj aplikacija je odavno trend u svijetu pametnih telefona (smartphone) i njihove mogućnosti su gotovo neograničene.
Tehnologija je otišla i korak dalje – računari koje možete obući posljednji su izum koji je, ipak, donio još jedan razlog za zabrinutost zagovaračima prava na zaštitu privatnosti.
Ekipa Al Jazeere posjetila je jednu posebnu modnu kuću, gdje se stvara novi veliki trend – tehnologija koja se može obući.
„Tokom dana sam menadžerica prodaje, a noću modna dizajnerica“, kaže Erin Weathers.
Pojam hakatona
Stiješnjena između šivaće mašine i niza kompjutera, Weathers i njene kolege informatičari ujedinjuju svoje vještine.
„U suštini smo pretvorili ovu rukavicu u neku vrstu strujnog kola“, navodi Adam Smith, softverski inžinjer koji razvija rukavicu pomoću koje će entuzijasti moći svirati gitaru bez stvarnog instrumenta.
„Stvaramo veoma uzbudljivu interakciju između kompjutera i ljudi koji nemaju previše vremena da se bave stvarima koje žele.“
Alex Don kreirao je ovu aplikaciju prije tri godine. Za njenu funkciju nužni su takozvani „hakatoni“.
Oni su, prema definiciji, reprogramiranje određene vrste tehnologije ili proizvoda za drugu namjenu. Poput izuma Josea Torresa, koji uz pomoć senzora smještenog u obući omogućava praćenje pokreta dok vlasnik igra videoigricu.
„Želimo potaći kreativne ljude, dizajnere, hakere da se počnu igrati sa mogućnostima koje pruža tehnologija“, ističe Torres.
Pristup podacima
Novinarka Tonya Mosley, koja se javila iz Seattlea, kaže kako je veliki cilj „hakatona poput ovoga pronalaženje inovativnih načina za korištenje već postojeće tehnologije“.
„Poput ovog čitača moždanih valova – dok je pričvršćen za vašu glavu, uši mačke se pokreću u skladu s vašom moždanom aktivnošću“, dodaje Mosley.
Ovakvi uređaji omogućavaju snimanje i razmjenu moždanih valova, što se, možda, može koristiti u marketinške svrhe.
„Postoji i ozbiljna zabrinutost u smislu ko, zapravo, ima pristup tim podacima i koliko su transparentni“, ističe profesor tehnologije Hanson Hosein, koji nosi sat koji prati koliko vježba svakog dana.
Međutim, ovaj tehnološki stručnjak podatke ne razmjenjuje putem društvenih mreža na kojima bi ih mogle prikupiti nepoznate osobe.
„Prije svega, ko će koristiti te podatke? Naprimjer, dok zdravstveni sistem postaje sve skuplji, mogu li osiguravajuće kuće reći: ‘Vidite, mi smo pratili koliko dnevno vježbate, pogledali smo u vaš frižider i shvatili da ste danas unijeli previše kalorija, dat ćemo vam popust na vaš paket’ ili ‘Morat ćemo vam naplatiti više'“, dodaje on.
Dok nosive aplikacije postaju sve pristupačnije, zahvaljujući hakatonima poput ovog povećava se i broj pitanja o tome koliko one mogu unaprijediti ili ugroziti naše živote.
Izvor: Al Jazeera