Vlada RH: Ograničiti ekstraprofite banaka
Hrvatska Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojime želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita.
“Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita”, rekao je hrvatski ministar financija Slavko Linić.
Linić kaže kako je uočeno da se “neprekidno izmišljaju nove naknade vezane uz kredit”. Vlada, stoga, predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.
Uvodi se i obveza vjerovnika da potrošača pisanim putem upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope, te gubitkom prihoda samog potrošača.
Izbjegavanje diskriminacije potrošača
Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope Vlada predlaže egzaktno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope.
Time se bankama sprječavaju zlouporabe pri određivanju parametara, temeljem kojih će vršiti korekcije promjenjive kamatne stope, kaže Linić.
S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača, koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada predlaže da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre, fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.
Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto kamatna stopa niti fiksne marže ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.
Linić kaže kako su banke imale “uobičajenu tehniku” da dižu maržu ako pada vrijednost kredita ili novca na tržištima.
‘Ograničiti prostor arbitrarnosti banaka’
“Smatramo da po Zakonu o obveznim odnosima nije u redu da građanin snosi i tečajnu razliku i rast kamata, te da banka dodatno zaradi u odnosu na početnu poziciju u ugovoru”, rekao je Linić. Vlada ograničava i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa smije doseći maksimalno tri postotna boda nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope (9 posto) kod stambenih kredita, odnosno jedan postotni bod nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope kod ostalih potrošačkih kredita (11 posto).
Hrvatski premijer Zoran Milanović kaže kako se kod Vladina prijedloga radi o zaštiti potrošača, te da je u srcu rasprave pitanje u kojoj mjeri država može intervenirati.
Milanović je rekao da Vlada pokušava ograničiti prostor arbitrarnosti banaka, imajući cijelo vrijeme pred očima ključnu činjenicu da će se onog trena kad bankarski sustav krene u gubitke sve raspasti.
“To se mora spriječiti i to je povlaštena pozicija banaka”, kaže Milanović, te dodaje da, s druge strane, treba suziti prostor u kojem se građani slabije, a banke sjajno snalaze i ograničiti im ekstraprofite.
HUB: Razočarani smo
Smatra da će Vladin prijedlog biti predmet rasprava, pa i tužbi, ali ističe kako Vlada svojim zadatkom smatra zaštitu potrošača, vodeći računa i o interesima banaka, kako bi građani mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane i kako kredit ne bi bio hazard.
Na kraju, svatko odgovara za sebe i mora dobro procijeniti što potpisuje, te znati da za to država neće umjesto njega preuzeti odgovornost, kazao je hrvatski premijer.
Hrvatska udruga banaka (HUB) izrazila je u priopćenju razočarenje odlukom Vlade, ističu da su ignorirani i odbijeni i argumenti o nepravednosti i štetnosti predloženih mjera te najavljuju da će se u slijedećem koraku obratiti zastupnicima Hrvatskog sabora jer vjeruju “da će razumjeti da određena pitanja treba riješiti kroz druge propise ili koregulacijom (dogovorom, sporazumom)”.
Privremeno ukidanje poticaja stambene štednje
Hrvatska Vlada predložila je danas i privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine.
Obrazlažući prijedlog, Linić je kazao kako je, unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od 263 milijuna eura državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini.
Tako je trenutačno volumen kredita koje su dale stambene štedionice na razini od otprilike pola milijarde eura, a udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima tek 5,5 posto.
Linić ocjenjuje da sustav stambene štednje, stoga, nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.
Po isteku roka od pet godina građani podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima, te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja, dodaje Linić.
Premijer Zoran Milanović kazao je kako nije riječ o ukidanju poticaja za stambenu štednju, nego o korekciji za jednu godinu. Najavio je da će Vlada promatrati učinak mjere, te da su više nego ikada potrebne uštede radi smanjenja rashodne strane proračuna, pogotovo jer je zemlja ušla u proceduru prekomjernog deficita.
Izvor: Agencije