RH ide prema proceduri prekomjernog deficita

Hrvatska uskoro ulazi u Proceduru prekomjernog deficita, jer je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio pet posto bruto društvenog proizvoda, više od dozvoljenih tri posto.

Prema u ponedjeljak objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 2,14 milijardi eura, ili pet posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 24,42 milijardi eura, ili 55,5 posto BDP-a.

Najveći manjak 2011. godine

Podaci su to iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine, koje je predstavljeno u Državnom zavodu za statistiku.

Ovo će izvješće, kazao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, biti osnova na temelju koje će Europska komisija odlučivati o ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog manjka, a izrađeno je prema europskoj statističkoj metodologiji (ESA 95).

Pritom je istaknuo da pokretanje EDP-a trenutno, po kriteriju proračunskog manjka, zadovoljava 12 članica Europske unije, a po kriteriju javnog duga njih 16.

Ti podaci pokazuju da je unazad četiri godine Hrvatska najveći proračunski manjak imala 2011. godine i po ESA 95 metodologiji iznosio je čak 7,8 posto BDP-a, dok je lani bio najmanjih pet posto BDP-a.

Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u EDP. Mehanizam EU-a osmišljen je kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, javlja Hina.

Koraci u proceduri

EDP je korektivni instrument EU-a, kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti kako bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće.

Ta procedura počinje kad deficit proračuna opće države poraste iznad tri posto BDP-a, kad postoji i sama opasnost da bi se to moglo dogoditi, ili kad dug opće države premaši 60 posto BDP-a.

Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/li duga.

Nakon što zadano vrijeme istekne, EK provjerava učinkovitost zemlje, kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti, ili mjere treba pojačati.

Moguće i strožije sankcije

U slučajevima u kojima je zemlja već bila “kažnjena”, ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguća je i primjena strožijih sankcija, poput depozita koji ne nosi kamatu u vrijednosti 0,2 posto BDP-a.

Ostale sankcije u slučaju da zemlja ne provodi zadane mjere uključuju privremenu nedostupnost sredstava iz Kohezijskog fonda EU-a i druge oblike godišnjih novčanih sankcija.

Hrvatska bi već u studenome i prosincu od EK-a mogla dobiti mišljenje i preporuke o nacionalnoj ekonomskoj politici.

Komisija tada izrađuje i Izvješće o znakovima za uzbunu o makroekonomskoj situaciji pojedinih članica, na temelju kojeg može odlučiti hoće li provesti detaljniji pregled situacije u članicama u kojima se rizik od potencijalnih makroekonomskih neravnoteža čini visokim, a na temelju njih i preporuke članicama.

Linić: Moguće povećanje PDV-a

Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna, jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, izjavio je u ponedjeljak ministar financija Hrvatske Slavko Linić.

Prihodi mogu porasti povećanjem poreza na dodanu vrijednost i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je on na konferenciji za novinare u Zagrebu, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti.

Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom.

Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa EU-a posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine.

U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme.

Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade, koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje, stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija.

HDZ: Očekivano

Podatke Eurostata u oporbi ocjenjuju kao očekivanu posljedicu izostanka reformi i oporavka gospodarstva te poručuju da je vrijeme za snažnije rezove u proračunu, iako se ne slažu oko toga na kojim stavkama bi trebalo štedjeti.

Martina Dalić (Hrvatska demokratska zazjednica) smatra da izvješće Eurostata pokazuje probleme koji su već dulje vrijeme poznati, a svode se na izostanak oporavka gospodarstva, što ima negativne posljedice na proračun.

“Svode se i na izostanak strukturnih reformi koje bi stabilizirale rast rashoda, a istovremeno pozitivno djelovale na gospodarski rast”, izjavila je Dalić Hini.

HDZ očekuje da se u rebalansu proračuna za 2013. godinu napokon prikaže stvarna slika proračunskog stanja u ovoj godini i proračun za 2014. godinu, poručila je.

‘Poštedjeti samo mirovine’

Dalić je upozorila je da se Vlada u ovogodišnjem proračunu suočava s raskorakom između ostvarenih prihoda i rashoda.

Taj raskorak, po hrvatskoj metodologiji, iznosi između 16 i 17 milijardi kuna (oko 2,15 milijardi eura), a tek će se vidjeti koliko će to iznositi po Eurostatovoj metodologiji.

“Ova godina pokazuje da u 2014. nema nekog velikog prostora da bi se unaprijed bilo koja proračunska stavka izuzela iz razmatranja za štednju. Jedina kategorija koja bi trebala biti pošteđena su mirovine”, smatra Dalić.

Da bi se iz proračunskog procesa i fiskalne politike osigurali kakvi-takvi poticaji rastu, važno je kako se provodi smanjivanje rashoda, naglašava Dalić.

“To znači linearno smanjivanje plaća – ne, ali reorganizacija državne administracije koja će postati učinkovitija – da”, rekla je Dalić.

Izvor: Agencije