Uspjeh moderne farme kod Tomislavgrada

Teško je i zamisliti kakvu bi socijalnu katastrofu doživjela Bosna i Hercegovina ukoliko bi bila blokirana samo jedna tranša Međunarodnog monetarnog fonda.

Zbog toga se svaka inspekcija međunarodnih kreditora u ovoj zemlji očekuje sa strepnjom.

U zemlji u kojoj je gotovo polovina radno sposobnog stanovništva bez posla teško je očekivati da se vlastitim snagama dođe do tako potrebnog budžetskog novca.

Ipak, sigurno je da bi finansijska situacija bila podnošljivija kada bi zemlja iskoristila sve svoje proizvodne kapacitete. Bosanskohercegovačka poljoprivreda već dugo je na koljenima.

Udruženja su u stalnom sporu sa vlastima zbog neisplaćivanja podsticaja, a ulazak Hrvatske u Evropsku uniju mnogim poljoprivrednicima oduzeo je jedno od najvažnijih tržišta za plasman proizvoda.

I dok su neki od njih odavno odustali od borbe, ima i onih koji ne pristaju na kapitulaciju.

Reporter Al Jazeere Emir Nuhanović posjetio je mjesto Rakitno u blizini Tomislavgrada, gdje na gotovo 1.300 metara nadmorske visine, čist hercegovački zrak i bogata ispaša pružaju idealne uslove za bavljenje stočarstvom.

Porodična tradicija

Rade Šarić većinu svog dana provodi sa janjcima i zna da im nije potrebno mnogo. “Dobra paša, dobra i čista voda, hrana – i to je to”, objašnjava ovaj čoban.

Ovce koje čuva u okolini Blidinjskog jezera vlasništvo su poljoprivrednog društva Šišović iz Tomislavgrada.

Ante Šišović nastavio je porodičnu tradiciju prije 35 godina. Od tada je poslovanje povećao deset puta. Promet bi bio i veći da meso može prodavati izvan granica Bosne i Hercegovine.

Na to će morati sačekati dok vlasti ne usklade zakonske propise sa onim iz Evropske unije. Međutim, Šišović se ne voli žaliti previše. 

“Ljudi moraju uvijek jesti. Tu nema nikakvih problema što se tiče perspektive. Jedino da imamo mi ista pravila igre kao i države u okolici, da imamo podsticaje koje imaju i oni. Mi možemo biti jeftiniji od njih, konkurentniji, proizvođači kvalitetnijeg mesa. Već smo dokazali da imamo najbolje meso u ovom dijelu Evrope”, kazao je on.

Stalno ulaganje

Farma Šišović jedna je od najvećih i najmodernijih u Bosni i Hercegovini. Kretanje i ishrana stoke, te proizvodnja mlijeka prate se putem kompjutera. 

“Ovdje se vodi sve posebno. Svaki box posebno. Posebno se vode krave koje su svježe oteljene, posebno rasplodne junice, posebno telad. Sve ima svoje zašto i kako”, navodi Dijana Bagarić, tehnologinja.

Od 11.000 grla stoke, blizu 3.000 su telad, junci i krave koje dnevno pojedu blizu 30 kilograma silaže i ostale hrane.

Kako kaže naš reporter, upravo je hrana jedan od ključnih faktora uspješnosti te farme. U njoj se nalaze raznorazne poput mljevenog kukuruza. I uprkos jakom mirisu, kažu da je čak i pogodna za ljude.

Uz godišnji promet blizu 50 miliona eura, farma zadnjih godina ipak posluje bez profita. Šišović kaže da je to cijena stalnog ulaganja i širenja poslovanja.

Poljoprivredno dobro Šišović svojim mesom snabdijeva mesare širom BiH, kao i velike trgovačke centre.

Sa 13.000 litara dnevno, najveći su proizvođač mlijeka u državi, a to im daje povoda za optimizam da i u zemlji, koja im ne pruža optimalne uslove za rad, mogu napredovati.

Izvor: Al Jazeera