Raste javni dug Makedonije

Makedonija je za sedam godina povećala nivo javnog duga za 1,2 milijardi eura. Vlada je projektirala deficit u budžetu za narednu godinu od 3,9 posto, a to je novih 300 miliona eura iz kredita, kritika je opozicije.

Uprkos tome, sa dugom od 33,8 posto bruto domaćeg proizvoda Makedonija je u grupi evropskih zemalja koje nisu previše zadužene. No, stručnjaci upozoravaju da ekonomija ne bi mogla podnijeti prelazak granice duga od 40 posto BDP-a.

Kako iz Skoplja izvještava reporterka Al Jazeere Milka Smilevska, dosadašnja metalna fasada zgrade makedonske vlade biće zamijenjena novom – u baroknom stilu, na šta će iz budžeta biti utrošeno više od devet miliona eura.

U centru Skoplja, posljednjih godina ne prestaju investicije u administrativne zgrade, fasade i spomenike. U istom periodu povećan je i javni dug.

„Nepotrebno je Vlada ovih sedam godina napravila novi dug veći od milijardu eura i opteretila državu“, mišljenja je Marijančo Nikolov, poslanik opozicionih Socijaldemokrata.

‘Veće plate i penzije’

U 2007. godini javni dug centralne vlade iznosio je 1.4 milijarde eura. Do kraja jula ove godine porastao je na 2.6 milijardi eura.

I pored povećanja duga, Makedonija je i dalje među najmanje zaduženim zemljama u Evropi.

Dug iznosi 33,8 posto bruto domaćeg proizvoda, a prosječni nivo duga u zemljama Evropske unije je 85 posto.

Vlada je u planiranom budžetu za narednu godinu projektirala deficit od 3,9 procenata. U izbornoj 2014. godini premijer najavljuje veće plate i penzije.

„Povećavamo penzije i socijalnu pomoć za pet posto od marta 2014. Planiramo i povećanje plata u javnom sektoru za pet posto od oktobra naredne godine“, izjavio je premijer Makedonije Nikola Gruevski.

Makedonija u 2014. treba da vrati dug od 140 miliona eura. Dvostruko je, međutim, veći dug koji država treba servisirati 2015, čak 300 miliona eura. Mnogo se nade polaže u rast makedonskog izvoza, nakon oporavka evropskih ekonomija.

„Rast bruto domaćeg proizvoda za tri, četiri ili pet posto i pad deficita dva posto u naredne dvije-tri godine stvorit će nove vrijednosti koje će biti izvor novca. Optimističan scenarij je da će dug biti vraćan iz ovih sredstava“, mišljenja je Tome Nenovski, profesor ekonomije.

Nove investicije

Vlada se posljednjih godina zaduživala i kod domaćih banaka, emitiranjem hartija od vrijednosti. Reagiraju biznismeni, koji se žale da banke radije pozajmljuju novac državi nego preduzećima. Bankari  postavljaju i strože kriterije pri davanju kredita kompanijama.

„Plasmani slobodnih sredstava banaka u državne institucije i državni budžet otežavaju pristup kreditu manjim i srednjim firmama“, istakao je Xhemail Dauti, vlasnik kompanije Dauti Komerc. 

Makedonska građevinska industrija bilježi rast za više od trećinu u prva dva kvartala 2013. Ako su do sada građevinske firme gradile administrativne barokne zgrade, nove investicije za 2014. su dva autoputa u ukupnoj dužini 107 kilometara. Od kineske Eksim Banke vlada uzima kredit 574 miliona eura, rok otplate je dvadeset godina, a grejs period pet godina.

Zoran Stavrevski, ministar finansija Makedonija, očekuje da će zemlja povećati stopu ekonomskog rasta i konkurentnost.

„To ne može biti ostvareno bez poboljšanja puteva, željeznice i energetske infrastrukture, kao i bez agresivne politike privlačenja stranih i domaćih investitora. Mi ovo finansiramo iz budžeta, i sa svim tim aktivnostima nivo zaduženosti je umjeren“, rekao je.

Vlada uporište za svoje planove pronalazi i u činjenici da je bonitetna agencija Fitch potvrdila kreditni rejting države – dvostruko B plus. Smatraju da je jedan od glavnih razloga za takvu ocjenu agencije upravo nizak nivo javnog duga.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Javnost u Makedoniji ne zna koliko iznosi ukupni javni dug njihove zemlje. Zna se da je onaj vanjski blizu dvije milijarde eura, ali je nepoznato koliko iznosi unutrašnji dug. Analize pokazuju da je gotovo pet milijardi eura dugovanje između kompanija i države. Priča Milke Smilevske.

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO