Banke od kamata zarade milijardu evra

U Srbiji je donesena prva pravosnažna presuda prema kojoj će jedna banka morati da vrati kamatne stope koje je podizala na već izdate kredite, kao i novac oštećenim klijentima.

Banke u toj zemlji često su na meti kritike da se zbog visine kamatnih stopa i raznih naknada bogate, a da novac izvlače iz Srbije i odnose u svoje matice u inostranstvu, javlja reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Umesto u svoj sef, jedna banka u Srbiji će novac ipak morati da vrati klijentu. Banka, čije ime se ne navodi, podizala je kamate i menjala ugovore na već izdate kredite bez obaveštenja klijentima, kaže pravosnažna presuda Višeg suda u Beogradu.

Stotine tužbi

“Mi smo do ovog trenutka podneli oko 350 tužbi po tom osnovu. Imamo nekih 20 prvostepenih presuda i verujem da će sad pravosnažnost ove jedne presude ubrzati proces obeštećenja klijenata na način na koji će on zadovoljiti propisane standarde”,  kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja bankarskih klijenata Efektiva.

Iz ovog udruženja kažu da se banke zbog visina svojih marži često bogate na račun klijenata.

Prošle godine, u Srbiji su zaradile 1,1 milijardu evra samo od kamata, dok je prihod u prvih šest meseci ove godine veći za 59 odsto u odnosu na isti period 2012.

“Te domaće banke koje imaju matice u inostranstvu, strane banke, kako ih tretiramo, imaju stalni pritisak od svojih matica da profit bude sve veći i veći”, kaže Radojka Nikolić, urednica magazina Bankar.

Prosečna kamata za stambeni kredit je 5,82 odsto, za potrošački, indeksiran u evrima do 15 odsto , dok se za dinarske plaća kamata i do 30 odsto. Kamata na dozvoljeni minus je najveća i može da iznosi 33 odsto.

Ograničavanje kamatne stope

Hrvatska razmatra ograničavanje kamatne stope kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji je u proceduri, dok u Vladi Srbije o tome za sada ne razmišljaju.

“Skupština Srbije za sada je usvojila Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kojim se određuje ugovorni odnos između banaka i klijenata. Međutim, u Parlament je stigla inicijativa o ograničavanju bankarskih dažbina”, javlja Subotić.

Opoziciona Demokratska stranka podnela je Skupštini Zakon o ograničavanju kamatnih stopa jer, smatraju, u Srbiji postoji bankarski kartel i zelenašenje.

“Sve zemlje koje su odredile granicu bankarskih kamata upravo su imale za cilj da postave granicu zelenašenja. Ne može da bude 30 odsto normalna kamata. To će stvoriti efekat da kompanije imaju prevelike marže na proizvode da bi vratile kredit i onda građani ne mogu da kupuju – tako se stvara kolo”, kaže Vladimir Todorić iz DS-a.

Poslovne banke za sada ne žele da se oglašavaju o predlogu ograničenja kamata, dok Centralna banka poručuje da to trenutno nije moguće.
“Ograničavanje kamatnih stopa nije u saglasnosti sa strategijom ciljane inflacije. Bitno je da se kroz očuvanje makroekonomske stabilnosti utiče da se kamatne stope prilagođavaju nižem nivou”, navode.

Ipak, nisu sve banke u plusu. Od 30, koliko ih posluje u Srbiji, njih 13 imalo je ukupno 40 miliona evra gubitaka ove godine.

Izvor: Al Jazeera