Kina: Najsporiji privredni rast u 13 godina

Nakon sedam kvartala usporavanja, analitičari ne očekuju nastavak privrednog rasta (Reuters)

Rast kineske privrede ubrzao je u četvrtom tromjesečju na 7,9 posto na godišnjem nivou, no zbog slabosti u prethodnim kvartalima, lani je druga po veličini svjetska privreda zabilježila najsporiji rast u posljednjih 13 godina.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, objavljenim u petak, rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu bio je snažniji nego u trećem, kada je iznosio 7,4 posto, no u cijeloj prošloj godini privreda je porasla samo 7,8 posto, što je najniža stopa rasta od 1999.

Podaci su nešto bolji nego što se očekivalo, s obzirom da su u anketi Reutersa analitičari procjenjivali da je kineski BDP u četvrtom tromjesečju porastao za 7,8, a u cijeloj godini za 7,7 posto.

Utjecaj recesije

Premda se rast kineske privrede ubrzao, nakon sedam kvartala usporavanja, analitičari ne očekuju nastavak tog trenda.

„Uzlet na kraju prošle godine bio je prilično jak, no to nije impresivan oporavak. U prvoj polovici ove godine privreda će biti prilično snažna, no trend rasta Kine i dalje će se usporavati”, kaže Ken Peng, ekonomista u banci BNP Paribas.

Recesija u eurozoni i Japanu, te spori rast drugih najvećih svjetskih privreda  onemogućuju Kini stope rasta izvoza kakve su bile prije globalne finansijske krize 2007. godine, dok domaća potražnja ne jača dovoljno da bi potakla ubrzanje rasta druge po veličini svjetske privrede.

Stoga je i kineska Vlada smanjila procjene rasta. Za prošlu godinu ciljani nivo je bio 7,5 posto, dok je u prethodnih osam godina cilj bio rast privrede od osam posto. I u ovoj godini, po izvorima iz Vlade, cilja se na rast od 7,5 posto, kako bi se provele strukturne reforme.

Smanjene kamatne stope

U nedostatku poticaja izvana, Peking je lani ubrzao tempo ulaganja u infrastrukturu i uveo mjere za poticanje  potrošnje kako bi podržao privredni rast.

Uz to, centralna kineska banka smanjila je polovinom prošle godine kamatne stope u dva navrata i bankama srezala stopu izdvajanja obaveznih rezervi.

Takvim popuštanjem monetarne politike centralna banka je poticala kreditiranje privrede i građana kako bi ubrzala rast BDP-a.

No, jačanje inflacije zbog rasta domaće potražnje, posebno  na tržištu nekretnina, smanjuje prostor centralnoj banci za daljnje labavljenje monetarne politike.

Izvor: Al Jazeera


Reklama