H&M traži veće plate u Bangladešu

Švedska modna marka H&M zatražila je od Bangladeša da povisi minimalnu platu za radnike u tekstilnoj industriji.

Kompanija se našla na udaru kritika da iskorištava dobavljače odjeće u Aziji, koji rade u lošim uslovima i imaju mala primanja. No, upravo niske plate omogućavaju kompaniji održavanje jeftine cijene.

Karl-Johan Persson je 37-godišnji milioner i izvršni direktor švedske modne marke H&M. U Bangladešu uživa kraljevski tretman. Upotreba stranih resursa za proizvodnju odjeće u Bangladešu H&M godišnje košta 1,5 milijardi dolara. Plan je udvostručiti taj iznos u narednih pet godina. No Persson prvo želi vidjeti promjene u tekstilnoj industriji ove zemlje.

“Tražimo dobar tretman prema radnicima. Kao odgovorna kompanija vidimo tu nekoliko problema. Niske plate su jedan od njih. To smo i saopćili Vladi Bangladeša i njenom premijeru, da želimo vidjeti povećanje plata”, kazao je Persson.

Minimalna plata u Bangladešu iznosi 40 američkih dolara mjesečno ili nešto više od dva dolara dnevno, što je, prema Ujedinjenim narodima, granica siromaštva. Malo je zemalja sa tako niskim primanjima. Zbog toga je H&M-u isplativo zaposliti ljude poput Shuborne Akthar, koji će proizvoditi odjeću.

Odličan posao

“Ovo je odličan posao. Ne bi mi bilo dozvoljeno izaći iz kuće da ne radim, a uspijem i zaraditi nešto i izdržavati svoju porodicu”, kaže Akthar.

Akthar ne smeta dugo radno vrijeme, kao ni činjenica da dijeli jedan toalet sa 50 kolega, bez pitke vode ili aparata za gašenje požara. Radionica je na zadnjem spratu zgrade u izgradnji.

“Nećete naći nijedan sindikat u tvornicama H&M-a. Oni iskorištavaju radnike. Jer ako ne platite adekvatnu cijenu za proizvod, ne možete osigurati ni odgovarajuće plate za radnike”, kazala je Kalpona Aktar iz Udruženja tekstilnih radnika.

Uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, H&M i dalje dobro zarađuje. Privlačeći kupce posljednjom modom, koju prodaju po povoljnim cijenama, kompanija je zaradila više od 19 milijardi dolara na svojim prodajnim mjestima. 

Protesti za veće plate i bolje uslove rada ovdje često nailaze na nasilje. Radnički aktivist Aminul Islam pronađen je mrtav prije nekoliko mjeseci. No to ne sprečava proizvođača odjeće da posluje u Bangladešu, u industriji koja donosi 20 milijardi dolara godišnje jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Nepismenost je obično hendikep u pronalaženju posla, ali ne i za radnike jedne kompanije u Bangladešu. Zapravo za njih je nepismenost neophodan preduvjet za zaposlenje. Prilog Emira Nuhanovića. 

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO