Ni Njemačka nije imuna na krizu

Njemačka ekonomija nije imuna na krizu. To je čak priznala i kancelarka Angela Merkel.

Svi ekonomski pokazatelji polako se kreću silaznom putanjom. Jedine kompanije koje još drže glavu iznad vode i ne osjećaju krizu jesu one koje pripadaju prestižnim klasterima malih i srednjih preduzeća, koji zapošljavaju čak 70 posto zaposlenih u privatnom sektoru. A, u BDP-u Njemačke učestvuju sa čak 50 posto. Zato se i smatraju žilama kucavicama njemačke ekonomije.

No, razlog zašto preživljavaju je možda isključiva okrenutost izvozu i proizvodnji visoko sofisticiranih proizvoda.

Realna ekonomija

Kompanija Schmidt and Haensch ponosni je član njemačkog Mittelstanda. Zapošljava 50 radnika i proizvodi specijalnu opremu za mjerenje za faramaceutsku, hemijsku i prehrambenu industriju. Gotovo sve što proizvede namijenjeno je za izvoz i to većinom van evropskih granica. Na čelu kompanije promijenilo se već pet generacija obitelji Kuhjeda.

Sadašnji direktor kaže da krizu nisu ni osjetili. Barem zasad.

“Ova kriza većinom je vezana uz bankarsku i krizu deficita budžeta. Nije vezana uz realnu ekonomiju. I srećom još se nije proširila na nju. Zato sam pomalo zabrinut da će kriza eurozone s vremenom početi utjecati i na realnu ekonomiju”, kazao je Mathis Kuchejda.

Za Schmidt and Haensch spas od utjecaja ekonomske krize zasad su tržišta ekonomija u usponu, Azije i Latinske Amerike.

Ali, kancelarka Angela Merkel upozorila je lidere njemačke ekonomije da najveća evropska privreda nije imuna na probleme u susjedstvu. Kriza je polako nagriza.

“Moramo ojačati domaću potražnju koliko god je to moguće kako bismo potakli rast u eurozoni”, naglasila je Angela Merkel.

Pad poslovnog povjerenja u njemačkoj na najniži nivo u posljednje 2,5 godine rezultirao je ukidanjem hiljada radnih mjesta i to čak u najvećim domaćim kompanijama poput Metroa, Lufthanse i Dojče banka. Dok, naprimjer, Opel i ThyssenKrupp smanjuju radno vrijeme.

Ekonomisti smatraju da teška vremena tek dolaze, iako je nezaposlenost u Njemačkoj od 6,8 posto daleko ispod evropskog prosjeka od 11,3 posto.

“Kriza eurozone sve više utječe na Njemačku kao što smo vidjeli u izvještaju o tržištu rada u kojem stoji da se nezaposlenost opet povećala. To vidimo i po indikatoru industrijske proizvodnje i broju narudžbi koje dolaze iz evropskih zemalja što se odražava na njemačku ekonomiju”, naglasio je Ferdinand Fichtner, Diw Institute.

Iako se prošlog mjeseca broj nezaposlenih povećao za čak 9 hiljada, Mathis Kuchejda smatra da je teško zaposliti nove ljude.

Negativan rast

“Mi proizvodimo hi-tech proizvode tako da nam trebaju visoko kvalificirani radnici, elektro i softwerski inženjeri, a njih je teško naći. Ponekad tražimo i više od pola godine kako bismo zaposlili prave ljude”, istaknuo je Mathis Kuchejda.

S obzirom na to da većina ekonomista predviđa negativan rast njemačke ekonomije u trećem kvartalu, a možda i ulazak u recesiju u drugom dijelu godine, ekonomski pokazatelji i statistika nezaposlenih teško da će se promijeniti na bolje.

Izvor: Al Jazeera