Svađa u EU o nadzoru banaka

Plan Evropske unije o nadzoru banaka naišao je na zid. Na dvodnevnom sastanku na Kipru, ministri finansija eurozone nisu mogli da se usaglase, a najveći problem je ko će nadzirati predloženi regionalni bankarski sistem.

Jedan prijedlog, dva mišljenja, ni jedan dogovor… ishod je sastanka ministara finansija Evropske Unije na Kipru o bankarskoj uniji.

Prijedlog iz Brisela je da Evropska centralna banka vrši nadzor nad blizu 6.000 banaka eurozone. Da bi se uspjelo u tome, svih 17 članica mora dati svoj pristanak, a mogu se pridružiti i ostale zemlje EU.

Ali Njemačka i Švedska odbacile su ideju da Evropska centralna banka bude supervizor. Također, Berlin smatra da bi se u bankarsku uniju trebalo uključiti samo nekoliko stotina banaka.

Šveđani odbijaju da nadzor vrši vanjska institucija. A čak je i Evropska centralna banka nagovijestila da bi postavljanje nekog pravnog okvira moglo biti bolja ideja od nadzora nad svim bankama u zoni eura.

‘Pravni autoritet potreban’

Vitor Consancio, zamjenik predsjednika ECB-a, kaže:

“Pravni autoritet nad svim bankama je potreban, zato što bi tada imali instituciju koju uvijek možemo kontaktirati i reći da povećaju nadzor nad određenom bankom ili grupom banaka.”

I iz privatnog sektora, kojem je itekako potreban ekonomski rast, smatraju da bi se ECB trebao baviti drugim projektima.

Shavasb Bohdjalian, direktor investicijske kuće Eurovex, smatra:

“Evropska centralna banka bi trebala natjerati banke da počnu kreditirati kompanije.”

Pomoć bankama bi trebala stići uskoro iz ESM-a, čiji se upravni odbor prvi put sastaje narednog smjeseca.

Ako ima i jedna pozitivna strana ovog sastanka na Kipru, to je da se prvi put u posljednje tri godine, sastanak na ovom nivou održao a da nije bio u sjeni nekakve svježe krize ili nekog gorućeg problema, što daje  prostora za optimizam.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO