Suša zadala udarac i najvećoj ekonomiji

Nakon eurozone, trend rasta cijena hrane nije zaobišao ni Kinu. No, u Kini ovaj problem nije političke prirode. Najveći krivac je globalna suša i kolaps usjeva soje u Sjevernoj Americi.

Zagonetka glasi. Kako rastegnuti kućni budžet kako bi se večera postavila na sto?

Za Chen Zhenqiong i milion drugih Kineza poput nje to je večernji ritual koji postaje sve teži za praktikovanje, budući da cijena hrane kontinuirano raste.

Dnevno 15 dolara

Imigrantica iz Sičuana, Chen sada radi kao čistačica. Sa porodicom živi na periferiji Pekinga. Njih sedam živi u dvije seobe, a kuhinju dijele sa još dvije druge porodice.

“Ranije sam se zaustavljala u trgovinama na putu kući, ali sada su cijene toliko narasle da mogu svratiti u samo nekoliko radnji sa najnižim cijenama”, objašnjava Chen Zhenqiong.

Iako svi članovi porodice rade, sa poteškoćama osiguravaju dovoljnu količinu hrane.

“Radim u fabrici tekstila i zarađujem 15 dolara dnevno. S tim se jedva šta može kupiti”, govori Jing Wei, tekstilni radnik.

Cijena soje, koja je najčešće jelo na stolu, porasla je za 25 posto… ulje još više.

Porasle su i cijene mesa, tako da je mesni obrok za Čeninu porodicu sada rijetki luksuz.

“Mnoga svjetska tržišta zavise od proizvodnje soje u Americi. Cijene svinjetine, piletine i jaja su porasle. Tona soje sada košta više nego tona željeza”, kaže Huang Dejun, poljoprivredni analitičar.

Uprkos tituli jedne od najvećih svjetskih ekonomija, Kina izgleda nije u mogućnosti zaštititi svoje građane od posljedica propalih usjeva na drugom kraju planete.

Izvor: Al Jazeera