Srbija opet mora sniziti budžetski deficit

Srbija će ponovno morati do kraja godine značajno sniziti deficit u budžetu koji je sada 7,1 posto.

Prema procjenama Ministarstva finansija, deficit bi do kraja godine trebalo iznositi blizu 6,5 posto, iako je planirano da on bude tek nešto iznad četiri posto, izvještava iz Beograda reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Da bi se to postiglo, najavljena je oštra štednja koja, između ostalog, podrazumijeva ograničenje plata u javnom sektoru.

Profesori, ljekari, administrativci i ostali koji primaju plate iz budžeta za sada su mirni, ali njihovi direktori nisu. U okviru mjera štednje koje će Vlada Srbije primjenjivati već od prvog dana septembra, najviše zarade u državnoj upravi bit će snižene.

“Tu imate potpunu nesrazmeru, da direktor agencija ima veću platu od predsjednika države i te plate odnosno gornja granica te plate mora biti ograničena”, rekao je ministar trgovine Rasim Ljajić.

Ipak, zbog nedostatka novca, svi oni koji primaju plate iz državne kase morat će, kako kažu iz Vlade, da se pomire sa činjenicom da im zarade neće rasti.

Ljajić je dodao: “Ljudi koji danas rade u državnoj upravi u javnim preduzećima su u privilegovanom položaju u odnosu na one koji, pre svega ne rade i one koji rade u privredi i tu postoji značajan prostor za uštede.”

Konkretne mjere

Druge konkretne mjere štednje bit će objavljene kada se završi rebalans budžeta, što se očekuje do kraja naredne sedmice. Ono što je sigurno jeste da će se država odlučiti za povećanje akciza određenih proizvoda.

Ministrica energetike Zorana Mihajlović je izjavila: “Moram da vas obavestim da smo mi zatekli jedan opustošen budžet države Srbije i da sada treba naći način kako da se između ostalog taj budžet i napuni, ne samo kroz akcize na naftne derivate, nego i kroz akcize za luksuznu robu cigareta, itd.”

Benzin u Srbiji je u petak treći put ove sedmice poskupio, dok se zbog povećanja akciza u septembru očekuju za 20 posto više cijene kafe i cigareta.

Sve to u trenutku kada prosječna zarada u Srbiji pada, pa je prema procjenama Zavoda za statistiku u julu ona iznosila 351 euro, što je za 2,8 posto niže nego u junu. Također, raste i broj građana koji ne mogu na vrijeme izmiriti obaveze prema bankama, ali bankari za sada nisu zabrinuti.

Predsjednik Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić je rekao: “Loši zajmovi kod privrede su najveći problem za banke. Oko 24 posto je tzv. loših zajmova, kod građana je to jednocifren broj, što također nije dobro, ali građani još uvek mnogo urednije plaćaju svoje obaveze nego privreda.”

Kreditiranje privrede

Upravo zbog toga, država će od prvog septembra omogućiti kreditiranje privrede po povlaštenim uslovima. Bit će odobreno blizu milijardu eura kredita sa godišnjom kamatnom stopom od 3,5 posto, dok će biti ukinuti i određeni državni nameti.

“Parafiskalne namete ćemo ukinuti već od prvog oktobra, a onda ćemo da vidimo da li je to dovoljno. Od šumarina, različitih naknada koje traže od privrede i na taj način privreda je rasterećena a poreski sistem uprošćen”, kazao je ministar finansija Mlađan Dinkić.

Kako bi sredila stanje u budžetu, Srbiji će za petnaestak dana u pomoć priteći i Međunarodni monetarni fond, koji će analizirati činjenično stanje u godini koju je ministar finansija opisao kao izgubljenu.

Izvor: Al Jazeera