Rusija postala 156. država članica STO-a

Protokol o prijemu Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) stupio je u srijedu na snagu, čime je Rusija postala 156. država članica ove organizacije.

Protokol su, nakon 18 godina pregovora, 11. decembra 2011. godine u Ženevi potpisali predsjednik STO-a Pascal Lamy i tadašnja ruska ministrica za ekonomski razvoj Elvira Nabiulina.

Donji dom ruskog Parlamenta ratificirao je protokol 10. jula, a Gornji dom 18. jula, dok je tri dana kasnije predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao zakon kojim je ratificiran protokol.

Prema ocjenama Svjetske banke (SB), ukupni efekat ulaska Rusije u STO bit će dodatni razvoj privrede u kratkoročnoj perspektivi 3,3 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a dugoročni 11 posto.

Ruska ekonomija, vrijedna 1,9 triliona dolara, deveta je po veličini u svijetu i najveća koja je do sada bila izvan STO-a.

Veći udio

Niže poreske stope koje dolaze sa učlanjenjem, otvorit će nove mogućnosti za strane ulagače. Ruske vlasti kažu da će korist od toga imati i obični potrošači. Kako Al Jazeera saznaje u Krasnodaru, blizu Crnog mora, regije koja hrani cijelu zemlju, to ne znači da pored dobitnika neće biti i gubitnika.

Riža nije ključni izvozni proizvod Rusije, ali se njeni proizvođači nadaju da će dobiti još veći udio na svjetskom tržištu.

Njihova strategija: prebaciti fokus s lokalne na globalnu prodaju. Ohrabreni su dijelom i ulaskom njihove zemlje u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Dmitriy Volobuev iz Krasnodarzernoprodukta je rekao: “Ruski proizvođači riže će se suočiti s većom konkurencijom na lokalnom tržištu. Rusija je velika zemlja a riža se uglavnom uzgaja u Krasnodar regiji. Tako da nam neće biti lako prodavati u Sibiru i Uralu zbog cijena transporta.”

Proizvodnja žitarica

Proizvodi se pšenica, kukuruz, i ostale žitarice, ali proizvođači strahuju da će zbog članstva u ovoj organizaciji strana konkurencija biti brutalna. Industrijske farme će možda i preživjeti, ali one koje su u porodičnom vlasništvu bit će suočene s bankrotom.

Ovog ljeta su i komunisti demonstrirali zbog onog što smatraju da će dovesti do milion izgubljenih radnih mjesta za lokalno stanovništvo i mogućnosti preuzimanja lokalnih industrija od velikih multinacionalnih kompanija.

Upozoravaju da ta zemlja više neće moći kontrolirati svoju ekonomiju, ali iz ruske vlade kažu da je riječ o nesporazumu.

“Gotovo cijeli svijet živi na osnovu ovih pravila i sve je uredu, tako da smatram da će Rusija također imati dobru šansu”, izjavila je zvaničnica Ministarstva za ekonomski razvoj Ekaterina Mayorova.

Oni koji ulazak podržavaju kažu da će najbrojniji pobjednici biti obični ruski potrošači, iako će biti i gubitnika.

Niže cijene

Veća konkurencija značiti će i niže cijene.

“Potrošači će vjerojatno biti na dobitku zbog prisustva stranih proizvoda u prodavnicama, ali mi ćemo biti prinuđeni smanjiti svoje cijene, što će dovesti do gubitka radnih mjesta onih koji rade u industriji riže. Past će plate i opći boljitak regije”, kazao je Volobuev.

Mali broj ekonomista očekuje da će efekti odmah biti vidljivi, što će farmerima dati barem malo vremena za prilagodbu.

Među državama koje nisu članice STO-a su Iran, Irak, Libija, Sirija, Bjelorusija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sudan, Uzbekistan i Kazahstan.

Podrška iz EU

Komesar Evropske unije (EU) za trgovinu Karel de Gucht je pozdravio pristupanje Rusije STO-u kao veliki podsticaj za recesijom pogođenu privredu starog kontinenta.

On je u saopćenju naveo: “To je veliki korak za dalju integraciju Rusije u svjetsku privredu”.

Komesar je dodao da će pristupanje Rusije i njene privrede vrijedne oko 2.000 milijardi dolara STO-u, sa sjedištem u Ženevi, “olakšati ulaganje i trgovanje, doprinijeti bržoj modernizaciji ruske privrede i ponuditi mnogo poslovnih prilika kako ruskim, tako i evropskim privredama”.

“Vjerujem da će Rusija poštovati međunarodne trgovinske propise i standarde na koje se obavezala”, istakao je De Gucht.

EU je najveći trgovinski partner Rusije, dok je ta zemlja treći po veličini partner EU-a.

Vrijednost uvoza u EU iz Rusije je 2011. godine iznosila 199,5 milijardi eura, što se uglavnom odnosi na uvoz nafte i gasa, dok je istovremeno EU u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od 108,4 milijarde eura, većinom automobile, auto dijelove i lijekove.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Predsjednik Vladimir Putin potpisao je federalni Zakon o ratifikaciji Protokola o priključenju Ruske Federacije Sporazumu iz Marakesha o formiranju STO od 15. aprila 1994. godine.

22 Jul 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO