Slabe banke usporavaju ekonomiju Slovenije

Banke treba spasiti, i to mora biti zadatak broj jedan ne samo za Vladu, nego za sve stranke (Reuters)

Saniranje banaka i prestanak daljnjeg pada boniteta Slovenije uvjeti su za djelovanje mjera ekonomskog oporavka, koje je sadašnja Vlada već poduzela, izjavio je u utorak slovenski ministar ekonomije Radovan Žerjav.

“Mnogi nam ekonomisti kažu da tako dobrog poslovnog okoliša za investicije kao sada u Sloveniji još nije bilo. Rasteretili smo ekonomiju i donijeli mnoge poticajne mjere s ukidanjem administrativnih zapreka te dali jak signal domaćim i stranim investitorima”, rekao je on za Slovenski radio.

Porez za najbogatije

Slovenija će uskoro uvesti krizni porez na najvrijednije nekretnine, koji će plaćati nešto više od 900 najbogatijih stanovnika, odnosno oni koji imaju nekretnine vrijednije od milion eura.

Vlasnici nekretnina vrijednijih od milion eura u naredne dvije godine na njih će plaćati 0,5 posto poreza, dok će za nekretnine vrijednije od dva miliona eura porez biti jedan posto.

Ovim porezom obuhvaćene su samo nekretnine koje se nalaze u Sloveniji, ali ne i imovina u inostranstvu.

Poreska uprava Slovenije saopćila je da će krizni porez plaćati samo 939 najbogatijih Slovenaca, koji su svi zajedno vlasnici 44.940 nekretnina, čija je vrijednost procijenjena prije tri godine.

Oni najbogatiji Slovenci koji žele biti oslobođeni poreza na skupocjene nekretnine morat će dokazati da je vrijednost njihove imovine manja od procijenjene, odnosno da ih koriste u poslovne svrhe.

Porez na najskuplje nekretnine jedna je u nizu mjera štednje nove slovenske vlasti, koja je nedavno uvela porez na privatna vozila s više od 2.500 kubnih centimetara i na motocikle.

Dodao je da sve te mjere mogu u punoj mjeri profunkcionirati tek kad se riješi pitanje sanacije slovenskih banaka i postigne finansijska stabilnost.

Pad boniteta

Slovenske banke, zbog loših kreditnih plasmana u prošlosti, sada su potkapitalizirane i s niskim kreditnim rejtingom, kao i država, na čije obveznice finansijska tržišta traže previsoke prinose, a ekonomija je u kreditnom grču i bez potrebnih sredstava.

“Vremena za oklijevanje i traženje rješenja više nema, što dokazuje i pad boniteta Slovenije”, kazao je Žerjav, dodavši da agencije prošle sedmice ne bi dodatno snizile slovenski kreditni rejting da je prihvaćen prijedlog Vlade o unošenju zlatnog fiskalnog pravila u Ustav i sanaciji banaka preko posebne agencije za loše plasmane banaka, a državna imovina objedinjena u jedinstveni državni holding, kako se predlagalo.

“Stalno, kao ministar, slušam kakve probleme imaju preduzeća i poduzetnici s kreditiranjem. Dakle, problem su banke, koje je potrebno spasiti, i to mora biti zadatak broj jedan ne samo za Vladu nego za sve stranke. Rješenje ovisi o konsenzusu i dogovoru sedam ljudi, predsjednika slovenskih parlamentarnih stranaka”, smatra ministar.

Optimalno rješenje

“Treba naći rješenje koje će biti svima prihvatljivo, optimalno rješenje koje će biti najbolje za našu ekonomiju”, rekao je Žerjav, dodavši da mjere oko banaka treba prihvatiti što prije.

“Tek kad nađemo ključno rješenje za banke i prihvatimo mjere za neke druge od kojih su ovisne naše kreditne ocjene, tek onda će mjere koje je Vlada već donijela i koje je potvrdio parlament početi davati rezultat”, kazao je on.

Što se tiče moguće prodaje državne imovine, Žerjav je rekao da neće biti rasprodaje i da će sve biti ovisno o ponudama, a založio se za podršku i stimulativne mjere za sektore kao što su hemijska, automobilska i industrija namještaja, u kojima u Sloveniji postoji tradicija.

Slovenija se u nedavnoj prošlosti možda i previše oslanjala na sektor usluga, zanemarujući razvoj industrije, iako primjer uspješne Njemačke pokazuje da je industrija motor ekonomije, istaknuo je Žerjav, predsjednik Slovenske narodne stranke (SLS), jedne od pet stranaka u koaliciji premijera Janeza Janše.

Izvor: Agencije


Povezane

Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec rekao je da je samo trećina slovenskih poduzeća kreditno sposobnih te da 15 do 20 posto kompanija ne vraća na vrijeme kredite.

Published On 06 Jan 2012

Slovenija je historijski imala neke od najboljih godina od 2004. do 2008. u vrijeme vlade Janeza Janše. Godine 2008. bruto društveni proizvod po glavi stanovnika iznosio je 28.000 dolara, što je bilo 93 posto prosjeka EU. Nakon dolaska na vlast Boruta Pahora, koji se suočio sa stopostotnim rastom inflacije od 5,1 posto, zemlja je počela […]

Published On 18 Apr 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO