Slovenija pred bankrotom?

Premijer Janša sada smatra da evropska pomoć neće biti potrebna (EPA)

Sloveniji bi do kraja godine moglo zatrebati između 3 i 3,5 milijardi eura za dokapitalizaciju banaka, izjavio je za Bloomberg Radivoj Pregelj, analitičar Abanke Vipa, treće po veličini slovenske banke.

Otprilike polovica tog iznosa bila bi za Novu ljubljansku banku – rekao je Pregelj, čija banka, također, pokušava doći do 50 milijuna eura dodatnog kapitala.

Kolike su stvarne potrebe slovenskih banaka za krpanje rupa u bilancama zbog loših kredita, trebalo bi se utvrditi analizom koja je u tijeku, no svjetski mediji već sve glasnije spekuliraju da bi Slovenija, nakon Grčke, Irske, Portugala, Španjolske i Cipra, mogla postati šesta članica eurozone koju će EU trebati spašavati, komentariše Nikolina Šajn za Jutarnji list.

Janša smiruje situaciju

Slovenski premijer Janez Janša, koji je donedavno strašio građane i opoziciju da Sloveniji ne pristanu li na njegove mjere prijeti “grčki scenarij”, sada smiruje situaciju.

Jučer je poručio kako je opasnost da Slovenija postane šesta “crna ovca” otklonjena rezovima u javnom sektoru, a da pomoć neće biti potrebna ni za banke. Evropska komisija poručila je pak kako slovenski zahtjev da joj se pomogne ne očekuje u skorije vrijeme – ali da ništa nije nemoguće.

– Ne znam hoće li Slovenija biti prisiljena tražiti finansijsku pomoć, po ekonomskim pokazateljima to ne bi trebala učiniti. No ne treba zanemariti spekulacije ‘finansijskog tržišta’ koje treba nove žrtve da bi se održao strah i visoke kamatne stope, pa i kratkovidivost naše politike, koja se, umjesto spašavanjem preduzeća, bavi ideološkim pitanjima – kaže profesor Jože Mencinger iz Ekonomskog instituta ljubljanskog Pravnog fakulteta.
Mencinger objašnjava kako ekonomska situacija nije sjajna, ali je Slovenija i dalje “na sredini EU-a ili monetarne unije po svim pokazateljima: nezaposlenost je niža od prosjeka EU-a, raspodjela dohotka ravnomjernija, deficit nije veći, zaduženost je manja, čak smo dosad imali i najnižu inflaciju u evropskom monetarnom sistemu”.

Razlika sa Španjolskom

Ako bi Sloveniji pomoć bila potrebna, ona bi mogla biti slična paketu koji je dobila Španija. Dakle, bila bi samo za banke.

Ipak, za razliku od Španije, gdje su problem bile četvrta, peta i druge manje banke u državi, u Sloveniji su problematične banke broj jedan, dva i tri: Nova ljubljanska banka (NLB), Nova kreditna banka Maribor (NKBM) i Abanka Vipa. Sve tri državne i sve tri su u problemima, jer u četiri godine nisu očistile svoje bilanse od loših kredita.

Banke danas mnogi smatraju i suodgovornima za to što je kriza u Sloveniji uzela toliko maha.

Od početka krize one su rak-rana slovenskem privrede, jer ne daju kredite preduzećima, zbog tzv. kreditnog grča od 2008. godine, zbog slabog vlastitog kreditnog rejtinga ili ih ne daju barem onima koji ih trebaju – spremne su dati kredite samo preduzećima s najboljim kreditnim rejtingom, koja se, zapravo, razdužuju, dok ona sa slabim bonitetom, koja bi u normalnim uslovima i preživjela, ali su im zbog slabe likvidnosti potrebni krediti, do kredita ne mogu doći.

– Do kreditnog grča je došlo u hazardersko vrijeme od 2005. do 2008, kada su svi vjerovali da su normalni prinosi na kapital i po 30 posto. Ljudi su kupovali vrijednosne papire, tajkuni preduzeća, a obični ljudi dionice, te su se zaduživali u bankama.

Rupa bez dna

Odjednom, kada je došla kriza, ta se virtualna imovina urušila, a krediti su ostali – kaže Mencinger, ali i dodaje kako dokapitalizacija, nažalost, neće riješiti kreditni grč.

Dio računa sada će platiti država. Prošle sedmice je preko paradržavnih fondova Kad i Sod NLB dokapitaliziran sa 61 milijun eura, kako bi se “prvorazredni” kapital podigao na 9 posto.

No kolika je rupa koju treba zatrpati, tek treba ustanoviti, a stanje bi mogli pogoršati novi stečajevi prezaduženih tvrtki koji se očekuju u drugoj polovini ove godine – pa je jasno da bi se količina loših zajmova još mogla povećati.

Izvor: Agencije