Investicije iseljenika ključ za razvoj

Devize koje iseljenici šalju u Makedoniju pridonose stabilnom tečaju denara, iako se novac, u najvećem dijelu, troši za lične potrebe i nekretnine.

Ekonomisti kažu da vlast treba motivirati ulaganje u biznis, čime bi bio povećan rast bruto domaćeg proizvoda, ali i otvorena nova radna mjesta.

Agim Musliu, koji 30 godina živi u Briselu, svako ljeto po dva mjeseca s porodicom provodi u Skoplju.

Kako je iz Skoplja izvijestila reporterka Al Jazeere Milka Smilevska, osim što za vrijeme odmora potroši nekoliko hiljada eura, Musliu godinama šalje novac majci i široj porodici.

„Mi smo emigrirali da bi pomogli svojoj familiji. Nismo bili imućni i morali smo da idemo vani, da radimo i da šaljemo novac“, kaže Musliu.

Kako je izvijestila Smilevska, u finansijskom sistemu Makedonije, od privatnih transfera  u 2011. je ušlo 1,4 milijardi eura. Oko 800 miliona eura su devizne doznake emigracije koja šalje novac putem banaka ili neformalnih kanala.

Stabilne investicije

Ekonomisti kažu da ulazak svježih deviza pomaže makroekonomsku stabilnost Makedonije.

„Prilivom ovakvih transfera omogućuje se odgovarajuća ponuda deviza na deviznom tržištu i na taj način, lakše se održava  devizna stabilnost domaće valute“, kaže Vladimir Filipovski, profesor na Ekonomskom fakultetu u Skoplju.

Analize pokazuju da su privatni transferi u vrijeme recesije stabilniji od stranih investicija.

„U zadnjih nekoliko godina za svaki euro iz stranih investicija koji ulazi u Makedoniju, dolazi na osam evra iz deviznih doznaka emigracije“, kazala je Smilevska.

Guverner Narodne banke Makedonije Dimitar Bogov  kaže da se ovaj novac najviše troši za ličnu potrošnju i nekretnine. Analize Narodne banke potvrđuju da novac od privatnih transfera podstiče  potrošnju, a time i uvoz u zemlji, ali pomaže i da se umanji trgovinski deficit Makedonije.

„U svakom slučaju radi se o značajnom iznosu, koji podržava platni bilans i umanjuje deficit na trgovinskom računu. Pomaže da imamo niži deficit na tekućem računu platnog bilanca“, kaže Bogov.

Emigranti veoma malo svoj novac  ulažu u biznis i  otvaranje novih radnih mjesta, čime bi se povećao razvoj zemlje. Ministar finansija Zoran Stavrevski ipak kaže da su građani porijeklom iz Makedonije počeli ulagati u industrijsku zonu u blizini Bitole.

„Postoje građani i sa manjim projektima. U Debarskom regionu u Centru Župa, na osnovu ovakvih doznaka, otvorili su radnje i mljekare, što znači da dio tog novca završava u investicijama“, kaže Stavrevrski.

„Ekonomisti kažu da u situaciji kad Makedonija traži strane investitore po celom svetu, vlast treba  još više da privuče emigraciju da investira u rodnu zemlju“, rekla je Smilevska.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Industrijska proizvodnja u Makedoniji opada osam mjeseci zaredom. Kriza u eurozoni smanjila je izvoz makedonskih proizvoda. Vlada planira usporiti pad povećanom domaćom potrošnjom. U subotu je prezentirala mjere za pomoć pri zapošljavanju 8.000 građana, što je rješenje za 2,5 procenata nezaposlenih u Makedoniji. Priča Milke Smilevske.

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO