Grci strahuju od povratka drahme
Budući da je izlazak Grčke iz zone eura sve aktuelnija tema, sve je više scenarija kako će se to odraziti na grčku ekonomiju.
Hoće li Grčka biti izgurana iz zone eura ili ne?
To je pitanje koje proizilazi iz dužničke krize ove zemlje.
Odgovor se još ne nazire, ali ako Grčka izađe iz eurozone, morat će se vratiti na svoju staru valutu.
Drahma je za mnoge Grke samo uspomena ili, u nekim slučajevima, suvenir za kolekcionare.
Ali, u nadolazećim mjesecima postoji mogućnost da postane ponovo službena državna valuta.
Ravno katastrofi
Za Vassilisa Kapsisa, nezaposlenog Grka, ta pomisao je zastrašujuća.
Kapis je bez posla od septembra prošle godine.
Čuvanje krova nad glavom svoje mlade porodice, samo po sebi je već preteško, a plaćanje režija nemoguća misija.
On vjeruje da bi povratak na drahmu bilo ravno katastrofi.
“To bi značilo manje novca u mom džepu. Cijena robe bi porasla. To bi ljude poput nas, s malom djecom, dovelo u veoma tešku situaciju.”
Kapsis je, sudeći prema izvještaju grčke nacionalne banke možda i upravu.
Izvještaj pokazuje da bi nacionalna valuta bila devalvirana 65 posto.
Inflacija bi sa dva posto porasla na 30 posto, a nezaposlenost bi dostigla 34 posto.
Jason Manolopoulos, ekonomista i autor knjige Grčki odvratni dug, predviđa krah u slučaju povratka na drahmu.
“Prvih dana bila bi totalna katastrofa. Banke bi se zatvorile na tri ili četiri dana, što bi dalo vremena vladi da donese odluke oko uvođenuja drahme. Međunarodna trgovina bila bi obustavljena. Bankarski računi građana bili bi zamrznuti i bilo bi dozvoljeno podizanje samo ograničenih količina novca. I na kraju, vlada bi ostala bez prihoda”, smatra Manopoulos.
Udvostručeni troškovi kod uvoza
Prema nekim ekonomskim pravilima, devalvacija nacionalne valute bi bila dobra za grčki izvoz, ali ne za sve kompanije.
Među njima je i Bright, jedna od najuspješnijih grčkih kompanija.
Proizvode sijalice i ostalu rasvjetu koju izvoze u 35 zemalja svijeta. ali 30 posto komponenti za svoje proizvode uvoze.
Nikos Vasililou, zamjenik direktora, kaže: “Za grčke kompanije koje uvoze sirovine troškovi proizvodnje bi se udvostučili, što bi značilo da se i cijena finalnog proizvoda uduplava. To bi nas znatno oslabilo, tako da ne bi mogli izvoziti.”
Izvoz bi koliko-toliko preživio, ali što se uvoza tiče, nastali bi pravi problemi.
U grčkoj vanjskotrgovinskoj komori tvrde da bi bila potrebna finansijska pomoć države za uvoz hrane, energenata ili lijekova, koje grčke apoteke i bolnice upotpunosti nabavljaju uvozom.
Dobro samo za turizam
Constantine Michalos, predsjednik vanjskotrgovinske komore, objašnjava: “Grčka poljoprivredna industrija zadovoljava 52 posto potreba za hranom. Ko će garantirati za ostalih 48 posto hrane koja se uvozi, kada neće biti nijedan bankarski sektor koji će dati garanciju za takve transakcije. Ista stvar je i s gorivom. Tu je zavisnost Grčke stopostotna. Problemi bi bili veoma ozbiljni, pogotovo ako bi se promjena dogodila tokom zimskih mjeseci.”
No, jedan sektor bi itekako profitirao od devalvacije valute – turizam.
To je najunosnija državna industrija, tako da bi niža vrijednost drahme značajno smanjila turističke cijene, što bi potencijalno značilo povećanje broja turista u trocifrenom postotku.
Izvor: Al Jazeera