Kvadrati jeftiniji, platežna moć sve manja

Cijene nekretnina u regiji u blagom su padu. U Srbiji su stanovi jeftiniji za 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Kupovna moć građana je mala, uslovi kreditiranja nepovoljni, pa se tako i nekretnine teško prodaju.

Stanje na tržištima u regiji istraživao je reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

Željko Savić vozač je turističkog autobusa, a stan traži već četiri godine. Kaže da se tokom potrage lično uvjerio koliko su stanovi u Beogradu jeftini.

I uprkos tome, nije mogao pronaći adekvatan stan u izgradnji.

“Imao sam priliku da se sretnem sa dosta nepravilnosti što se tiče papirološkog dela. Između ostalog, samim izvođenjem radova nisam bio zadovoljan”, kaže Savić.

Ništa bez kredita

Za pad cijene kvadrata u Beogradu djelimično je zaslužna i izgradnja novog naselja “Stepa Stepanović”.

Desetak kilometara od centra grada, na prostoru bivše kasarne, gradi se blizu 4.600 stanova.

U ovom naselju dom će naći skoro 13.000 ljudi, a država je osigurala subvencije za 2.000 stanova.

“Cena kvadrata na ovoj lokaciji je od 1.250 do 1.290 evra sa porezom. Ono što je vrlo važno, što kupce opredeljuje za ovu lokaciju, jeste prvenstveno to što će ovi stanovi biti kvalitetno izgrađeni u planski građenom naselju”, izjavila je Katarina Konc, PR Građevinske direkcije Srbije.

Cijena nekretnina u Srbiji, u zavisnosti od lokacije i grada, u prosjeku se kreće od 450 do 1.300 eura po kvadratnom metru.

Za posljednjih godinu i po u cijeloj Srbiji prodato je svega blizu 3.000 stanova.

Kupci izbjegavaju da se zaduže kod banaka, bez subvencioniranja.

U Srbiji se stanovi najčešće kupuju za gotovinu, najviše je opala cijena luksuznih stanova, dok se u oglasima prodaju uglavnom oni do 50 kvadrata.

Dubrovnik najskuplji

Zagrepčani koji su se prije dvije godine uselili u nove stanove pri kupovini imali su različite prioritete.

“Gledao sam da kvalitet i cijena budu u skladu s mojim mogućnostima”, kaže jedan Zagrepčanin.

“Ja sam tražio stan u recesijsko vrijeme, onda su sve cijene otišle dosta dole, tako da su cijene bile OK”, kaže njegov sugrađanin.

“Da je dobro uređen, da nigdje ne curi, da ima centralno grijanje”, veli jedna Zagrepčanka.

U odnosu na prošlu godinu, cijene stanova u Hrvatskoj u prosjeku su opale 2,3 posto.

Prosječna cijena stana u Zagrebu iznosi 1.713 eura po metru kvadratnom.

Porast cijena kvadrata bilježi se samo na obali.

Najskuplji apartmani i dalje su u Dubrovniku, a njihova cijena iznosi skoro 3.500 eura.

Rusi više ne kupuju

U Bosni i Hercegovini cijena nekretnina je, također, u neznatnom padu, ali je prodaja veća.

U centru Sarajeva metar kvadratni košta do 1.200 eura.

Novogradnja i ekskluzivne lokacije prelaze iznos od 1.500 eura.

Na periferiji grada kvadrat košta do 700 eura.

Za razliku od Beograđana, Sarajlije se mahom odlučuju da uzmu kredit od banaka.

“Većina kupaca, oko 70 posto, odlučuje se na kupovinu iz kreditnih sredstava, jer nemaju praktično drugog izbora. To su uglavnom mladi ljudi ili ljudi koji po prvi put kupuju neku nekretninu”, kaže Maho Taso, direktor firme Prostor iz Sarajeva.

U Crnoj Gori Rusi skoro da više ne kupuju nekretnine.

Prodaja placeva, kuća i stanova opala je za 30 posto.

Na Primorju je ponuda znatno viša od potraženje, a građevinske firme ne obaraju cijenu kvadrata, jer moraju isplatiti dugovanja bankama.

“Očekujem stabilnst tržišta nekretninama u smislu da će građevinske kompanije biti prinuđene zbog svojih bilansa i zbog činjenica da banke traže naplatu svojih potraživanja da diskontuju cijenu po kvadratu. Očekujem, takođe, da se uravnoteži tržište sa aspekta ponude i tražnje”, rekao je Dragan Lajović, predsjednik Investicionog razvoja Crne Gore.

Vlasnici agencija slažu se da će cijene nekretnina u regiji nastaviti padati, pošto je sadašnji nivo previsok i mahom se vještački održava.

Izvor: Al Jazeera