Bezizlazna situacija španskog zaduživanja

Na rejting će utjecati i detalji sporazuma Španije i EU, koji će biti kasnije dogovoreni (AFP)
Na rejting će utjecati i detalji sporazuma Španije i EU, koji će biti kasnije dogovoreni (AFP)

Španija je, prema ocjeni eksperata, već upala u začarani krug zaduživanja kod domaćih banaka, a da bi njima pomogla povlači sredstva ili planira to učiniti iz evropskih antikriznih fondova.

Osim toga, banke otkupljuju španske suverene obveznice s jeftinim kreditima dobijenim od Evropske centralne banke (ECB).

Takva mašina za pravljenje dugova ne može dugo raditi, smatraju stručnjaci američke bonitetske agencije Moody's, i kada pristup tržištu konačno bude zatvoren, Španija će ponovo morati zatražiti pomoć od Evropske unije (EU).

Moody's je proteklih dana snizio rejting Španije na nivo tek jedan stepen iznad nivoa “smeće” (Baa3), uz obrazloženje da ta zemlja više ne zaslužuje status “sigurnog zajmoprimaoca”, a da se mehanizam pomoći primijenjen na Grčku ne može stalno koristiti.

Španska vlada je prošle sedmice zatražila od EU 100 milijardi eura pomoći za banke, što je dvostruko više od očekivanja Moody'sa, koji strahuje da će time još više biti povećano dužničko opterećenje četvrte najveće privrede u eurozoni, a pete u EU.

Rejting pod prismotrom

Nivo španskog javnog duga ove godine će biti uvećan na 90 posto, a rast će i u narednih pet godina, upozorili su međunarodni ekonomisti.

Agencija Moody's je najavila da će još jednom razmatrati rejting Španije, u zavisnosti od rezultata provjere banaka u toj zemlji, koji će biti objavljen 31. jula.

Na rejting će utjecati i detalji sporazuma Španije i EU, koji će biti kasnije dogovoreni.

Rejting će biti razmatran i u slučaju izlaska Grčke iz zone eura.

Rejting Španije je ostao u investicionoj kategoriji samo zahvaljujući veličini njene ekonomije.

Visina pomoći koju će Španija dobiti u poređenju s njenim ukupnim bruto društvenim proizvodom (BDP) svega je 10 posto.

Grčka je dobila pomoć u visini 114 posto svog BDP-a, a Irska 54 posto.

Pomoć Rusije

Moody's je snizio i kreditni rejting Kipra, prvenstveno zbog problema s reguliranjem grčkog duga.

U slučaju izlaska Grčke iz zone eura, kiparskim bankama će biti potreban pozamašan dodatni kapital.

Kipar, kako tvrde neki zapadnoevropski finansijski stručnjaci, sada najveće nade polaže u spasonosni i pozamašan kredit od Rusije.

Agencija je prvobitno procjenjivala da će bankama Kipra biti potrebna pomoć u visini pet do deset posto vrijednosti BDP-a zemlje, ali sada je postalo očigledno da je samo za Cyprus Popular Bank neophodno 1,8 milijardi eura, što javni dug Kipra povećava za 10 posto vrijednosti BDP-a.

Dalja korekcija rejtinga Kipra zavisit će od rezultata izbora u Grčkoj.

Moody's je početkom ovog mjeseca upozorio da je u slučaju izlaska Grčke iz zone eura moguće i sniženje rejtinga Irske, Portugala i Italije.

Dugovi ekonomski slabijih evropskih zemalja predstavljaju čisto spekulativni instrument i kreditori svakog momenta mogu pretrpjeti gubitke zbog njih, što je dokazao slučaj Grčke.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO