Hrvatska: Zlato za svakodnevni život

U Hrvatskoj se sve više otvaraju objekti u kojima se otkupljuje zlato, a osiromašeni građani prodaju porodično zlato i srebro kako bi imali za svakodnevni život.

S druge strane, raste broj provala u kuće i stanove, gdje je najčešće na meti lopova upravo zlatni nakit.

Stoga je reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak pokušala doznati provjerava li neko radnje u Zagrebu u kojima se zlato otkupljuje ili se nakit odmah topi.

Na svakom koraku, u svakom dvorištu, u svakom gradu, nimalo diskretno, niču radnje u kojima se otkupljuje zlato.

Svi nude najbolje cijene i brzu isplatu u gotovini.

“Imam neke stare prstene, lančiće, narukvice… Idem to prodati kako bismo vidjeli hoće li mi netko tražiti kakve dokumente”, kaže Kiseljak.

Prvo su testirali je li zlato “sve što sja”, a onda vagali. I ponudili 20 eura po gramu.

Hvala i doviđenja

“Vi izaberite šta ‘oćete prodat’, šta nećete.”

“Evo, ovo ću sve.”

“Ovo ćete sve prodat’?”

“Da.”

„Ništa, daj onda makni cirkone, ponovno izvaži i to je to. Hvala vam lijepa, doviđenja.”

“Evo, prodala sam zlato. Nitko mi nije tražio nikakve dokumente, nisam dobila čak ni račun”, kaže Kiseljak.

U zlatari – druga priča. Ovdje imaju nadzorne knjige, a onaj ko prodaje zlato potpisuje čak i izjavu da je njegovo, a ne ukradeno.

Građani, kaže jedan majstor, sve češće prodaju porodično zlato.

Bez ikakvog traga

“Uvijek tražimo osobne dokumente, to nam je i podloga i osiguranje i čisto poslovanje. Ima toga sve više, ja se osobno čudim od kuda građanima tolike zalihe, jer ispada, po ovim otkupnim mjestima i stanicama, kojih ima 300 u Zagrebu, da svako dvorište ima svoj rudnik zlata”, kaže predsjednik Udruge obrtnika Zagreba i sudski vještak Vlado Crkvenac.

I provala je sve više: prošle godine lopovi su opljačkali 3.468 kuća i stanova, u prva četiri mjeseca ove godine čak 1.414. To je, kad se uporedi isti period, porast za 44 posto.

Najčešće se krade zlato. Vidjeli smo – ono se može za pola sata prodati i otopiti bez ikakva traga.

Policija nad tom trgovinom nema nikakav nadzor.

Unosan biznis

“Cilj je da se taj nekakav zakonski okvir promijeni, da se, u suradnji s takvim institucijama, promijeni taj zakonski okvir, da se sama zaštita potakne, da se stave nadzorne kamere ili slično ispred takvih radnji, kako bi se ta ilegalna trgovina suzbila”, izjavila je Helena Biočić iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Otkupljivače kontrolira jedino Državni inspektorat. No, oni ih jedino mogu kazniti zato što ne izdaju račune i ne ističu cijene i naziv firmi.

Do sada su kontrolirali 255 takvih radnji, utvrdili 28 povreda propisa i podigli 19 otpužnih prijedloga.

U vrijeme opće besparice, ali i rasta cijene zlata na svjetskom tržištu, otkup je očito unosan biznis.

Prošle godine je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), iz Hrvatske izvezeno više od tonu zlata.

Izvor: Al Jazeera