Grčka kreće u privatizaciju

Do 2015. od koncesija i prodaje kompanija Grčka mora sakupiti 19 milijardi eura.

Sve je na prodaju, od vodovoda, lutrije, pošte, banaka, gasne kompanije, pa čak i četiri elektrane i hidrocentrale, iz Atine izvještava Al Jazeerina novinarka Dijana Mujanović.

Protiv privatizacije, za konkurenciju

Sindikat Elektroprivrede Grčke protiv je privatizacije.

“Znači, dođite, gospodo investitori, uložite novac i sami napravite svoje pogone i onda ćemo se boriti. To je konkurentnost. Tako će i cijene struje biti niže. Ali, ne, oni to ne žele. Žele nas uništiti”,  kaže sindikalac Kostas Koutsodimas.

Grčka duguje 360 milijardi eura.  Ukoliko želi novac od MMF-a i Evropske Unije, ova zemlja mora krenuti s privatizacijom.

Aerodrom Hellenicon

I dijelovi Rodosa i Krfa daju se pod zakup na 99 godina.

U ponudi su i male luke, autoceste, pa čak i stari atinski aerodrom Hellenicon koji će biti pretvoren u turistički kompleks.

U grčkoj Agenciji za privatizaciju ne znaju koliko će novca dobiti za Hellenicon.

“Znamo samo da će građevinski radovi na ovom projektu koštati blizu 6 milijardi eura. A koliko ćemo novca dobiti za licencu za korištenje vidjet ćemo” kaže direktor  Agencije Costas Mitropoulos.

Cijena je nepoznata, jer uvjet Brisela i Washingtona je da tenderom neće biti propisana najmanja cijena. Što znači da u obzir dolaze i ponude od jedan euro.

Jedini izlaz

Privatizacija i koncesije jedini su način da Grčka privuče strane investicije koje bi prema procjenama trebale iznositi 5 milijardi eura.

One znače i otvaranje novih 150 hiljada radnih mjesta, ali i rast BDP-a od 4 posto.

Raskid Ugovora sa Evropskom Unijom i MMF-om za Grčku može biti poguban u svakom smislu.

Jedan od mogućih scenarija je i izlazak iz eurozone, što će vjerovatno uplašiti i otjerati  sve investitore i ostaviti Grčku na prosjačkom štapu

Izvor: Al Jazeera