Slovenija očekuje pad BDP-a od 0,9 posto

Nova slovenska vlada je u četvrtak značajno revidirala privrednu prognozu za 2012. godinu, podižući procjenu pada bruto društvenog proizvoda (BDP) sa 0,2 na 0,9 posto.
“Prognozirano smanjenje je posljedica očekivanog pada inostrane tražnje i oštrijih uslova za finansiranje države i banaka”, rekao je šef Ureda za makroekonomske analize i razvoj slovenske Vlade (UMAR) Boštjan Vasle.
Prognozirano smanjenje je posljedica očekivanog pada inostrane tražnje i oštrijih uslova za finansiranje države i banaka.
On je kazao novinarima da će “samo izvoz imati pozitivan utjecaj na rast, dok preostali faktori ostaju negativni”.
UMAR je također predvidio rast prosječne stope nezaposlenosti na 12,9 posto, u poređenju sa 12,1 posto registriranih u decembru 2011. godine.
Slovenija je zapala u recesiju 2011. godine, kada je njena privreda zabilježila negativan godišnji rast od 0,2 posto.
Smanjena domaća potrošnja
UMAR je u januaru već snizio svoju prognozu rasta BDP-a za 2012. godinu sa dva na 0,2 posto.
Janez Šušteršič
Vladin ured je također revidirao svoju prognozu za 2013. godinu na rast od 1,2 posto, sa dva posto prognoziranih u januaru i 2,5 posto prognoziranih u jesen prošle godine.
Nova vlada desnog centra, na čelu s premijerom Janezom Janšom, došla je na vlast prošlog mjeseca zahvaljujući programu za konsolidiranje javnih finansija pomoću provođenja mjera štednje i strukturnih reformi.
Kao glavni uzrok niže procjene u odnosu na onu od prije dva mjeseca Vasle je naveo smanjenu domaću potrošnju te smanjena očekivanja privrednog rasta u eurozoni.
Privatna potrošnja u Sloveniji pada četvrtu godinu za redom, a investicije su se u zadnje tri godine smanjile čak 40 posto, rekao je on.
Prema njegovim riječima, Slovenija može očekivati “skromni rast” BDP-a, odnosno blag ekonomski oporavak tek od 2013. godine, pod uvjetom da sadašnja vlada provede namjeravanu konsolidaciju javnih finansija koja bi državi omogućila ponovni pristup međunarodnom finansijskom tržištu i da dođe do oporavka i povećanja potražnje u eurozoni i Evropskoj uniji (EU), gdje privreda usmjerava najviše izvoza.
Nema drugog puta
Ministar finansija Janez Šušteršič komentirao je najnovije procjene o padu BDP-a koji će djelovati i na smanjenje budžetskih prihoda, rekavši da je Vlada s time unaprijed računala kod planiranja rebalansa budžeta za ovu godinu i da zbog recesijskih očekivanja ispad budžetskih prihoda neće premašiti 100 miliona eura, što je u rebalans već ranije ukalkulirala kao rezervu, odnosno odstupanje.
Slovenska Vlada će ustrajati na smanjenju budžeta u ovoj godini, jer drugi put za konsolidaciju javnih finansija ne postoji, a konsolidacija i reforme za jačanje konkurentnosti uvjet su za ponovni oporavak, istaknuo je.
Cilj Vlade je smanjiti budžetski deficit već u ovoj godini na 3 posto BDP-a.
U suprotnom, Slovenija bi došla u opasnost da se nastavi deficitarno finansiranje, koje je zadnjih godina povećalo budžetski deficit na šest posto u prosjeku, te u stanje u kojem više “ne bi mogla kontrolirati svoj javni dug”, kazao je Šušteršič.
Prema njegovim riječima, cilj sadašnje slovenske Vlade je smanjiti budžetski deficit već u ovoj godini na tri posto BDP-a, kako bi budžetski prihodi i rashodi bili izjednačeni do 2015. godine, prema “zlatnom fiskalnom pravilu” koje predviđa fiskalni pakt koji je potpisalo 25 država EU.
Prema tom pravilu, deficitarno finansiranje bilo bi dopušteno samo izuzetno, u slučaju duboke recesije i većeg pada BDP-a, dok bi se u godinama rasta stvarali suficiti i budžetske rezerve, pojasnio je Šušteršič.
Izvor: Agencije