Hrvati zarađuju trećinu prosječne plaće u EU
Zaposleni u Hrvatskoj zarađuju samo 33 posto prosječne godišnje plaće u Evropskoj uniji (EU), a svaki zaposleni prosječno je dužan 17 plaća.
Manje od Hrvata za cjelogodišnji rad u EU zarađuju Estonci, Česi, Slovaci, Mađari, Poljaci, Rumuni i Bugari.
Prosječni hrvatski radnik lani je zaradio 12.527 eura bruto, dok prosječna bruto plaća u EU iznosi 37.959 eura, piše zagrebački Vjesnik.
Prosječna godišnja neto plaća za 2011. godinu u Hrvatskoj je iznosila 8.775 eura, dok je zaposleni s minimalcem zaradio tek oko 2.630 eura.
To je sitnica u odnosu na plaće menadžera u privatnim kompanijama, koji godišnje zarađuju više od 26.500 eura.
Prosječna godišnja neto plaća za 2011. godinu u Hrvatskoj je iznosila 8.775 eura, dok je zaposleni s minimalcem zaradio tek oko 2.630 eura.
Osim toga, čak 68 posto zaposlenih u državnim službama zarađuje manje od prosječne mjesečne plaće, koja je lani iznosila 720 eura, više od 115.000 radnika živi s minimalcem, a oko 15.000 zaposlenih često i mjesecima ne prima plaću.
U Hrvatskoj ima i preko 334.000 nezaposlenih.
Pošto mnogi radnici od plaće ne mogu preživjeti, moraju uzimati kredite.
Preskupi krediti
Tako je krajem decembra 2011. godine dug bankama dostigao oko 17 milijardi eura,što je u visini rashodne strane hrvatskog budžeta.
Svaka obitelj duguje 13.596 eura [Pixsell]
To znači da svaka obitelj duguje bankama u prosjeku 13.596 eura, a svaki zaposleni ima prosječno 12.446 eura kredita, odnosno duguje čak 17 plaća.
Zbog toga se i događa da se, prema podacima istraživanja koje je objavila Udruga deviznih štediša Franak, kod 24 posto ispitanih bar jedan mjesec dogodilo da su im rate kredita bile više od mjesečnih primanja.
Oko 35 posto ispitanih daje između 50 i 75 posto mjesečnih primanja na kredite, dok čak 32 posto njih na kredite izdvaja preko 75 posto primanja.
Kako je osnovni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanih po tim kriterijima u međuvremnu postala kreditno nesposobna, ističu u ovoj udruzi.
Svi oni moraju do daljnjeg nastaviti s plaćanjem kredita prema sadašnjim uvjetima, jer je za većinu njih potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti kod izmjena osnovnih ugovornih uslova.
Izvor: Agencije