G20: Eurozona mora povećati krizni fond

Čelnici eurozone osnovali stalni krizni fond vrijedan 500 milijardi eura (EPA)
Čelnici eurozone osnovali stalni krizni fond vrijedan 500 milijardi eura (EPA)

Vodeće svjetske privrede su na samitu održanom tokom vikenda u Meksiku poručile Evropi da mora izdvojiti dodatna sredstva za borbu protiv dužničke krize ako želi da joj svijet pruži veću pomoć u tom naporu.

Ovim je intenziviran pritisak na Njemačku da odustane od protivljenja povećanju obima fonda za pomoć prezaduženim članicama.

Države eurozone su na sastanku ministara finansija Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta u Meksiku obećale da će sljedećeg mjeseca ponovo procijeniti adekvatnost svog fonda za pomoć, prenio je Reuters.

To je ono ključno što je potrebno da bi članice G20 razmotrile izdvajanje više sredstava u fond Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za pomoć prezaduženim evropskim zemljama, glavni je zaključak ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 po završetku dvodnevnog samita.

Pritisak na Njemačku

Ovog su mjeseca čelnici eurozone osnovali stalni krizni fond vrijedan 500 milijardi eura. Strahuje se da njegovi kapaciteti neće biti dovoljni da se pomogne jako zaduženim državama.

“Eurozona mora prvo posegnuti u džep a to, iskreno rečeno, nije učinila”, rekao je britanski ministar finansija George Osborne.

“Dok to ne učini, ne dolazi u obzir da Velika Britanija, a vjerovatno ni drugi, izdvoje dodatni novac za MMF”, rekao je on.

Ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država Timothy Geithner je izjavio da se većina zvaničnika slaže da MMF ne može nadomjestiti odsustvo jačeg evropskog ”zaštitnog zida” te da ne može preduzimati dalje mjere „ukoliko nije jasno šta sama Evropa planira uraditi”.

Svako povećanje zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda eurozone vjerovatno će dodatno pojačati pritisak na vodeće ekonomije eurozone, pogotovo Njemačku.

Najveća ekonomija eurozone dosad se opirala pozivima da poveća kapacitete kriznog fonda, šaljući podijeljene signale o mogućoj promjeni stajališta.

Uoči sastanka skupine G20, njemački ministar finansija Wolfgang Schauble napisao je u autorskom tekstu objavljenom u meksičkim novinama El Universal da je protiv takvog poteza.

“Trebamo li dodatno povećati krizni fond? Odgovor je glasno ne”, napisao je on.

“Time ne samo da se ne bi riješili problemi dugova i konkurentnosti koji su doveli pogođene zemlje u trenutno stanje, već bi se također poništio poticaj vladama da provode konsolidaciju i reforme”.

Nakon sastanka, Schauble je ipak rekao da će čelnici eurozone razmotriti to pitanje i donijeti odluku već sljedeći mjesec.

Njemački parlamentarci, koji u ponedjeljak glasaju o odobravanju drugog paketa pomoći Grčkoj, već duže vrijeme tvrde da je za povratak povjerenja na tržištu i oporavak ekonomskog rasta daleko važnije da prezadužene zemlje primijene fiskalnu disciplinu nego da bude povećan obim fonda za pomoć.

Povećanje fonda

Geithner se nije složio sa tim. “Iako su mjere koje je Evropska unija (EU) dosad provela ublažile opasnost od katastrofalne finansijske krize, mora se uraditi više”, istakao je on.

U međuvremenu je povjerenik Evropske unije za ekonomsku i monetarnu politiku Olli Rehn pozvao čelnike regije da riješe to pitanje što je prije moguće.

“Jedna je od ključnih lekcija ove krize da što duže čekamo, to višu cijenu plaćamo”, rekao je on.

Ministri finansija G20 upozorili su također da su rizici za globalni ekonomski rast i dalje vrlo izraženi.

“Međunarodno ekonomsko okruženje i dalje karakterizira neujednačena izvedba, sa slabim rastom u razvijenim ekonomijama i jačim, ali usporenim rastom na tržištima u nastajanju”, naveli su ministri u zajedničkom saoćenju objavljenom nakon sastanka.

Na samitu je predloženo da se privremeni i stalni fond eurozone za pomoć posustalim članicama objedine u fond vrijedan 750 milijardi eura, što bi otvorilo put da druge članice G20, poput Japana i Kine, ispune zahtjev MMF-a za 500 do 600 milijardi dolara dodatnih sredstava, čime bi se nadopunio fond u te svrhe, trenutno vrijedan 385 milijardi dolara.

Izvor: Agencije


Povezane

Na sastanku čelnika 17 zemalja bi se razgovaralo o jačanju kreditnih sposobnosti Evropskog mehanizma za stabilnost.

17 Feb 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO