Draghi pozvao eurozonu na štednju i reforme
Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi stao je u petak u odbranu uvođenja mjera stroge štednje u eurozoni i pozvao članice da nastave s reformama uprkos sumornim ekonomskim prognozama.
“Ne mogu se ekonomske reforme zamijeniti fiskalnim stezanjem kaiša”, rekao je on za Wall Street Journal (WSJ), u prvom intrevjuu koji je dao poslije postizanja sporazuma o drugom paketu pomoći eurozone za Grčku.
“Neispunjavanje fiskalnih ciljeva odmah bi izazvalo reakciju tržišta” i podiglo kamatne stope, kazao je on Draghi.
Ne mogu se ekonomske reforme zamijeniti fiskalnim stezanjem kaiša.
Predsjednik ECB-a je govorio nakon što su ministri finansija eurozone dogovorili nove zajmove za Grčku vrijedne 130 milijardi eura i otpis grčkog duga koji je u vlasništvu privatnih kreditora za 107 milijardi eura.
Evropska komisija (EK) je u međuvremenu upozorila da će ekonomska aktivnost u eurozoni ove godine vjerovatno oslabiti 0,3 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta od 0,5 posto.
Nema brzog rješenja
To slabljenje, koje će biti naročito jako u južnim članicama eurozone, podstaklo je pozive na ublažavanje strogih mjera štednje i veće fokusiranje na podsticanje ekonomskog rasta, prenosi AFP.
Draghi, bivši guverner italijanske centralne banke, međutim, stao je na stranu sjevernih članica regiona zajedničke valute, kao što su Finska, Njemačka i Holandija, koje su ekonomski prilično jake, i pozvao ostale zemlje da ostanu pri stezanju kaiša sve dok svoje finansije ne dovedu u red.
On je upozorio da nema brzog rješenja za dužničku krizu u eurozoni i umanjio nade da će Kina pribjeći i spasiti prezadužene članice uz pomoć svojih ogromnih deviznih rezervi i trgovinskog suficita.
“Bilo je mnogo glasina i razgovora o tome. Čuo sam za njih, ali nisam vidio nijednu zvaničnu investiciju (iz Kine) na finansijska tržišta eurozone”, ukazao je Draghi.
On smatra da će sadašnja situacija primorati vlade članica na bližu fiskalnu uniju i obavezati ih da reformiraju tržišta rada i provedu strukturalne reforme u svojim ekonomijama kako bi osigurale prosperitet na dugi rok.
Umjereno pozitivna prognoza
“Teško je reći da je sadašnja kiza okončana”, rekao je Draghi i dodao da naročito Grčka ostaje pod velikom prijetnjom.
On je podržao odbijanje ECB-a da preuzme gubitke po svom portfelju grčkih obveznica, koji trenutno vrijedi oko 50 milijardi eura, dok su istovremeno privatni kreditori primorani otpisati više od polovine vrijednosti svog vlasništva.
“ECB je odlučna zaštititi novac poreskih obveznika”, objasnio je Draghi.
Teško je reći da je sadašnja kiza okončana.
On je, manje od četiri mjeseca po preuzimanju funkcije predsjednika ECB-a, dao umjereno pozitivnu prognozu ekonomije eurozone, koja se, kako je rekao, stabilizira poslije slabog četvrtog kvartala 2011. godine.
Vlade članica smanjuju svoje deficite, banke su se stabilizirale, a tržišta obveznica se ponovo otvaraju, ukazao je on i dodao da Portugal, koji mnogi posmatrači vide kao sljedeću ugroženu zemlju, neće morati biti ponovo spasavan.
Izvor: Agencije