Plinovod Južni tok zaobilazi Hrvatsku

Ruska plinska kompanija Gazprom potpisala je s Mađarskom ugovor o gradnji zajedničkog projekta plinovoda Južni tok kroz tu zemlju, čime je potvrđeno da glavna ruta neće ići kroz Hrvatsku.

Zamjenik predsjednika uprave Gazproma Aleksandar Medvedev potpisao je taj ugovor s Csabom Bajijem, predsjednikom i glavnim direktorom mađarske plinske kompanije MVM, objavio je Gazprom.

Plinovod će iz Srbije, koja je ugovor s Gazpromom potpisala početkom sedmice, kod Subotice preći u Mađarsku.

Potpisnice su odobrile konačni investicijski plan gradnje mađarske trase plinovoda u dužini od 229 kilometara, a mađarska je strana objavila da plinovodu daje status projekta od državne važnosti.

(Ne)očekivana odluka

Hrvatski su mediji prije nekoliko mjeseci javljali kako se očekuje ruska odluka o Južnom toku, te da su hrvatski izgledi da dobije tranzitni pravac Južnog toka 50:50 s Mađarskom, jer bi, navodno, hrvatski tranzitni pravac bio znatno kraći, čime bi se cijena gradnje smanjila, navodi agencija Hina.

“Projekt gradnje plinovoda Južnog toka zajedno s mađarskim partnerima važan je element u novoj arhitekturi europske energetske sigurnosti. Takav sistem osigurat će neprekinut dovod plina, a Mađarskoj će pružiti dugoročnu korist i stabilnost”, rekao je Medvedev.

Agencija Tanjug podsjeća da je Hrvatska svoju priliku da osigura glavnu rutu plinovoda potencijalno milionske prihode od tranzita plina izgubila još 2007. kad je tadašnji premijer Ivo Sanader ignorirao direktnu ponudu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ni vlada Jadranke Kosor pa ni aktualna vlada Zorana Milanovića nisu se mirile sa tim gubitkom, već su njihovi predstavnici u javnost slali poruke kako još postoje šanse za Južni tok.

Na dan kad je Srbija sklopila konačni ugovor s Gazpromom, prvi potpredsjednik vlade Hrvatske Radimir Čačić je u Briselu izjavljivao da odluka o ruti nije donesena.

Južni tok je plinovod za transport ruskog prirodnog gasa od ruske luke Novorosijsk, po dnu Crnog mora, do bugarske luke Varna, preko Balkanskog poluostrva, Srbije, Mađarske, do Austrije i preko Grčke do Italije.

Najveći investicioni projekt u Srbiji

Projekt predviđa da plinovod Južni tok, u dužini od 3.600 kilometara ide kopnenim putem, od nalazišta gasa u Rusiji do ruskog dijela crnomorske obale, u okolini grada Novorosijska.

Nakon toga plinovod ide po dnu Crnog mora, u dužini od 900 kilometara, do bugarske obale, a zatim kopnenim putem ka granici Srbije.

Cio projekt trebalo bi u prvoj fazi, do kraja 2015, da osigura godišnji transport oko 32 do 33 milijarde kubnih metara prirodnog gasa do potrošača u južnoj Evropi, a dvije godine kasnije, kada bude pušten u rad i drugi cjevovod, duplo veću količinu tog energenta.

U gradnju Južnog toka uložit će se, prema najnovijim procjenama, oko 24 milijarde eura.

Jedan kraj Južnog toka trebalo bi da ide ka Grčkoj i Italiji.

Kapacitet plinovoda kroz Srbiju iznosit će oko 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a očekuje se će ova zemlja biti čvorište za snabdijevanje regiona gasom, ka Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, a možda i dalje.

Projekt trase Južnog toka kroz Srbiju je najveći investicioni projekt u posljednjih šest decenija i njegova vrijednost, samo za izgradnju, procjenjuje se na oko dvije milijarde eura.

Akcionari Južnog toka su ruski Gazprom koji ima polovinu vlasništva u zajedničkom preduzeću, a drugu polovinu posjeduju italijanski ENI, francuski EDF i njemački BASF.

Izvor: Agencije