MMF: Potrebne reforme za bh. privredni rast

Piše: Ivica Puljić

Pred jesenje zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koje će se od 9. do 14. listopada održati u Tokiju, MMF je objavio procjenu ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini.

Gospodarski rast u Bosni i Hercegovini, u godinama koje su prethodile globalnoj financijskoj krizi, najviše je ovisio o širenju domaće potražnje koja je rasla zbog velikog korištenja kredita koji su financirani iz inozemstva. To je dovelo do snažnog rasta proizvodnje.

MMF navodi da su se slabosti pokazale u 2009.godini kada je obustavljen protok kapitala.

Tržište u zastoju

Protiv nove situacije BiH se borila jakom konvertibilnom markom, fiskalnom politikom kao i sredstvima iz stand-by aranžmana iz 2009.godine koji je pomogao očuvati makroekonomsku stabilnost, ali nije se mogao osigurati i ekonomski rast.

U BiH postoje strukturalne zapreke koje koče gospodarski rast, problem je i glomazni državni aparat, te obeshbrabrujuća atmosfera za pokretanja male privrede, što je dovelo do smanjenja investicija i veće nezaposlenosti.

Nakon recesije 2009.godine, bosanskohercegovački ekonomski rast je bio umjeren u iduće dvije godine, a tržište je trenutno u zastoju nakon što je dolazilo do sve manje potražnje izvana. To je rezultiralo povećanim deficitom.

Istodobno su državne institucije trošile najviše novaca za plaće, te na ratne beneficije. Bankarski sektor je ostao stabilan unatoč sve većem broju onih koji nisu bili u mogućnosti vraćati kredite.

U takvoj je situaciji bh. Vlada zatražila je pomoć od MMF-a za financiranje svojih programa kako bi se izbjegli učinci sve lošije financijske situacije u svijetu i kako bi se moglo izaći na kraj s domaćim strukturalnim slabostima.

Izvršni direktori MMF-a su uočili da je oporavak, koji je započet 2010. godine, gubio na snazi. Zato je MMF podržao ekonomski program bh. Vlade koji se fokusirao na održavanje fiskalne discipline i inteziviranje reformi koje trebaju poboljšati uvjete za razvoj businessa i investicija.

MMF je naglasio kako je bolja koordinacija ključna za makroekonomsku stabilnost. Izvršni direktori MMF-a su pozdravili mjere koje je poduzela bh. Vlada kako bi spriječila povećanje državnog deficita.

Srednjoročni plan fiskalne konsolidacije  treba biti praćen racionalizacijom trenutačne potrošnje, ali i stvaranjem prostora za kapitalne izdatke i zaštitu najsiromašnijeg sloja stanovnika, navodi MMF.

Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda pohvalili su bh. Vladu zbog razumne financijske politike koja je pomogla da se sistem dobro drži tijekom globalne krize.

Deblokada ekonomskih potencijala

MMF je podržao posljednja nastojanja za boljim monitoringom fiskalne stabilnosti, te poboljšanjem priprema za krize.

MMF poziva bh. Vladu da nastavi jačati suradnju između Središnje banke i bankarskih agencija u zemlji i inozemstvu. 

Konstatirajući da nenaplativi krediti ostaju problem, MMF ohrabruje vlasti u BiH da pomno motre na kvalitetu kredita i opasnost od prelijevanja rizika iz regionalnih kretanja.

Ubrzanje provođenja strukturalnih reformi ključno je za deblokiranje ekonomskih potencijala u BiH.

Reforme trebaju poboljšati ukupnu atmosferu za poslovni razvoj i tržište rada, što će dovesti do jačanja aktivnosti u privatnom sektoru uz srednjoročni prosperitet za ekonomski rast.

Direktori MMF-a su uočili da po ekonomski rast u BiH opasnost predstavljaju mogućnost daljeg pogoršanja financijske situacije u Europi i svijetu, te nestabilna politička situacija u zemlji.

Za Bosnu i Hercegovinu je predviđen gospodarski rast u ovoj godini od nula posto, a u 2013. od jedan posto.

Izvor: Al Jazeera