Njemačka odbacila novi otpis grčkog duga

Njemački zakon o budžetu propisuje da kredit može biti odobren samo ako ne postoji vjerovatnoća da bude pretrpljen gubitak (Reuters)

Njemačka je u ponedjeljak odbacila mogućnost otpisa dijela svog vlasništva grčkog duga, ukazavši da bi takav korak predstavljao kršenje njenih budžetskih propisa.

Glasnogovornik njemačke Vlade Steffen Seibert je rekao da takva mjera, koju će, kako je objavio njemački list Der Spiegel, biti preporučena u dugo očekivanom izvještaju međunarodnih kreditora Grčke, “ne dolazi u obzir”.

“Njemački zakon o budžetu propisuje da kredit može biti odobren samo ako ne postoji vjerovatnoća da bude pretrpljen gubitak”, kazao je on na konferenciji za novinare u Berlinu.

“Ne možemo odmah odobriti novi kredit ili kreditne garancije nekoj strani koja sada ne otplaćuje svoj dug. Takvim korakom bismo vezali sopstvene ruke i to svakako nije u interesu Grčke. Njemačka i druge zemlje stoga smatraju da mjera otpisa ne dolazi u obzir”, ukazao je Seibert.

Njemački ministar finansija Wolfgang Schauble je u nedjelju odbacio kao nerealnu ideju daljeg otpisa za Grčku, koja bi značila da poreski obveznici finansiraju njeno spašavanje, prenosi AFP.

Otkup duga

“To je ideja koja ima malo veze s realnošću u članicama eurozone”, rekao je on za medijsku kuću Deutschlanfunk.

Schauble je, međutim, predložio da bi Grčka mogla otkupiti dio svog duga od vlasnika obveznica po nižim cijenama.

Privatni investitori u grčki dug su ranije ove godine pristali otpisati najveći dio vrijednosti svog vlasništva, u okviru drugog paketa za spašavanje Grčke.

Vlasnici grčkih obveznica u takozvanom zvaničnom sektoru, uključujući vlade ostalih članica eurozone, ostali su, međutim, rezervirani u pogledu takvog otpisa duga.

Grčka nastoji uvjeriti takozvanu trojku međunarodnih kreditora da je učinila dovoljan napredak u svojim reformama i bolnim kresanjima državnih troškova, da bi joj bila odblokirana tranša od 31,5 milijardi eura iz pomoći za spašavanje, neophodna za izbjegavanje bankrota.

Izvor: Agencije


Povezane

Atina će morati istupiti iz zone eura ukoliko ne postigne dogovor s međunarodnim kreditorima oko drugog programa finansijske podrške vrijednog 130 milijardi eura.

Published On 03 Jan 2012

Prezadužena zemlja bi do 2016, umjesto 2014. godine, morala smanjiti budžetski deficit na ispod tri posto BDP-a, sa 9,4 posto, koliko je iznosio na kraju 2011.

Published On 24 Oct 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO