Fedova ulaganja neće izvesti SAD iz krize

Američki ekonomista Nouriel Roubini, koji je krah američkog tržišta nekretnina i globalnu krizu predvidio još 2006, dvije godine prije njenog izbijanja, smatra da će ulijevanje novog novca u američku ekonomiju, poznato kao kvantitativno labavljenje (QE), spasiti SAD od stagnacije, ali ne i izvesti iz krize.

Sadašnja runda QE se razlikuje od prethodnih, jer je američka Uprava federalnih rezervi (Fed) uzela na sebe daleko više obaveza, s obzirom na to da u programu kupovine aktiva praktično nema jasno utvrđenog roka njihovog okončanja.

Najinteresantnije je, međutim, to da će taj upečatljivi program imati daleko manji utjecaj na realnu ekonomiju i cijene hartija od vrijednosti nego prethodne runde QE, smatra Roubini, poznat pod nadimkom “Doktor Katastrofičar”.

Programi QE1 i QE2 su pokrenuti kada su se finansijska tržišta nalazila na nižim nivoima nego sada.

Sadašnji pokazatelj indeksa akcija S&P 500 je dvostruko viši od onog u vrijeme prve kupovine Vladinih obveznica, a isto važi i za druge važne indikatore, naprimjer, za dobit po jednoj akciji i odnos između cijene akcija i dobiti.

Prvu i drugu rundu ulijevanja novca pratilo je aktivno budžetsko stimuliranje, dok će se QE3 provoditi u vrijeme smanjenja budžetskih rashoda, objavljeno je na Internet strani Finmarket.ru, prenosi Tanjug.

Ekonomska stagnacija

Državni izdaci SAD-a će u 2013. godini biti skresani za najmanje od 1,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što će usporiti rast američke ekonomije za jedan procentni poen, a to znači da će se ona naći u stagnaciji.

QE3, kao i neveliki rast na tržištu nekretnina i u industriji, samo će omogućiti američkoj ekonomiji da se vrati na sadašnji tempo rasta od približno 1,6 posto, ukazao je Roubini.

Još jedan problem je što glavni mehanizmi američke monetarne politike ili rade neefikasno ili su već u potpunosti prestali djelovati.

Na tržištu obveznica kamatne stope su već niske i njihovo dalje sniženje ne bi imalo veliki utjecaj na troškove zaduživanja.

Američko kreditno tržište, također, posluje loše, budući da banke prednost daju čuvanju novca Feda u rezervama, nego odobravanju kredita.

Slab dolar, također, ne može dovesti do rasta izvoza. Svjetska tražnja američke robe je niska, a mnoge zemlje provode vlastita kvantitativna labavljenja.

Efekat slabog dolara na američki trgovinski bilans je ravan nuli, zaključio je Roubini.

Izvor: Agencije