Dug MMF-u glavobolja za BiH

Bosna i Hercegovina ove godine treba vratiti blizu 30 miliona eura na ime kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok ta cifra za narednu godinu iznosi 160 miliona.

Entiteti se sa time, kao dužnici, teško nose, jer se nije dogodio očekivani privredni rast, ni povećanje budžetskih prihoda.

Smanjene su investicije, nema razvojnih projekata, pa su prognoze stručnjaka dosta pesimistične, a jedini izlaz je novo zaduživanje.

Koridor 5c nazvan je investicijom stoljeća u BiH, no postaje najboljim zrcalom same države jer se gradi puževim korakom.

I na dionicama gdje su sredstva osigurana, cesta ne prolazi zbog političkih sukoba, za što se kreditorima plaćaju dodatni penali. Javne investicije trebale su biti najbolji put za izlazak iz krize i razvojni zamah.

Povoljni krediti

Autoput jedan je od rijetkih razvojnih projekata, upozoravaju i iz Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH, iz koje odavno traže promjene, prije svega u raspodjeli budžeta, koji se mahom troši na administraciju i socijalna davanja.

„Onome kome je potrebna socijalna pomoć, kome je potrebna pomoć iz budžeta, to apsolutno nije upitno. Ali je upitno da se ogromne pare slijevaju iz tog budžeta tamo gdje ne treba da idu“, izjavio je Nihad Imamović, predsjednik Udruženja.

„MMF nije humanitarna organizacija“, rekao je savjetnik u Predsjedništvu BiH Boris Tihi. „Oni sebi otvaraju nova tržišta za budućnost. Ne kažem da ne pomažu ovakvim zemljama koje su u teškoj ekonomskoj situaciji kao što je BiH. Naš je drugi problem što mi ta sredstva nismo u stanju koristiti za neke produktivne investicije.“

„Daleko bi bilo pametnije da se ulaže kao poticaj privredi na bilo kojim nivoima. Ne moraju to biti grant sredstva. To mogu biti krediti, povoljni krediti.“

MMF je BiH prije tri godine odobrio kredit od 1,2 milijarde eura, od čega je iskorišteno oko 400 miliona i to za krpljenje rupa u budžetu, navodi novinar Al Jazeere Ivan Pavković.

„Trećinu je uzela Republika Srpska, dvije trećine Federacija. Stiglo je vrijeme za povrat. No, novca nema“, kaže Pavković.

Entitetske vlade traže reprogramiranje, što znači i nove uslove MMF-a, a među prvima je rezanje plata državnim službenicima, na što njihov sindikat ne pristaje.

„Smanjenjem plaća se neće doći u poziciju da se napravi neka pozicija u budžetu jer sama stvar kaže kolka je suma u pitanju. A zbog dobivanja kredita MMF-a nama su rekli da MMF traži umanjenje plaća i da će se na taj način dobiti reprogramiranje dugova“, rekao je Salih Kruščica, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika.

Sve lošije prognoze

Ekonomski stručnjaci sve su pesimističniji zbog pada BiH u svojevrsno dužničko ropstvo. Postojeći dugovi vraćat će se novim zaduženjima, a kako privreda stagnira, prognoze su sve lošije.

„MMF nije humanitarna organizacija. To je organizacija čiji je kapital kapital najrazvijenijih zemalja svijeta“, rekao je savjetnik u Predsjedništvu BiH Boris Tihi.

„Oni sebi otvaraju nova tržišta za budućnost. Ne kažem da ne pomažu ovakvim zemljama koje su u teškoj ekonomskoj situaciji kao što je BiH. Naravno da pomažu. Naš je drugi problem što mi ta sredstva nismo u stanju koristiti za neke produktivne investicije.“

Entitetske vlade izdaju obveznice i najavljuju nova zaduženja za pokrivanje tekućih potreba.

Poduzetnici traže manje poreze i rasterećenja privrede ili, kažu, prijeti kolaps. S druge strane, MMF postavlja nove rigorozne uvjete za reprogramiranje duga, pa će smanjenje javne potrošnje biti nužno.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO