Posljedice krize do kraja ove decenije

Američki ekonomista Noriel Roubini, poznat pod nadimkom „Doktor Katastrofičar“ zbog svojih sumornih prognoza koje je dao znatno prije nego što je globalna ekonomska kriza počela prije četiri godine, ukazao je da bi posljedice te krize mogle potrajati sve do kraja ove decenije.

On je u intervjuu za američku agenciju AP, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom zimovalištu Davos, upozorio da svjetskoj ekonomiji predstoje teška vremena i ukazao da bi bez velikih promjena u politici stvari mogle da postanu još gore.

Sve dok se eurozona radikalno ne reformiše, a SAD ne povedu ozbiljnu bitku protiv nagomilavanja duga, svjetska ekonomija će se nastaviti spoticati na štetu velikog dijela svjetskog stanovništva čiji će životni standard biti pod pritiskom čak i ako budu imali radna mjesta, ukazao je Roubini, koji predaje na Sternovoj poslovnoj školi Univerziteta New York.

Roubini se, govoreći o ekonomskim izgledima u ovoj godini, složio sa najnovijom prognozom Međunarodnog monetarnog fonda da će svjetska ekonomija posustati i njen rast u 2012. je projektovao na 3,3 posto.

Dao je sumornu sliku eurozone u recesiji i tržišta u usponu – Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike u usporavanju, djelimično kao posljedica slabljenja u eurozoni.

Velika količina nesigurnosti

„Doktor Katastrofičar“ predviđa da će ekonomija SAD, najveća na svijetu, ove godine ojačati svega 1,7 do 1,8%, uz zadržavanje visoke stope nezaposlenosti jer administracija predsjednika Baracka Obame, kako je rekao, ne preduzima mjere za povećanje produktivnosti i konkurentnosti.

„Živimo u svijetu u kojem još postoji velika ekonomska i finansijska krhkost. Postoji velika količina nesigurnosti – makroekonomske, finansijske, fiskalne, suverene, bankarske, regulatorske, poreske – a takođe i geopolitička nesigurnost“, ukazao je Roubini.

„Postoji mnogo izvora nesigurnosti iz eurozone, sa Bliskog istoka, iz činjenice da SAD ne rješavaju vlastite fiskalne probleme, iz činjenice da je kineski rast neujednačen i neodrživ i da se previše oslanja na izvoz, na investiranje u kapitalna dobra i veliku štednju, a nedovoljno na potrošnju. Globalna ekonomija je stoga veoma krhka.”

Dijete Jevreja iz Irana, Roubini je rastao u Italiji, gdje je završio ekonomiju na ekonomskom fakultetu univerziteta u Milanu, dok je doktorirao na Harvardu u SAD.

Predavao je na američkom univerzitetu Yale, radio kao ekonomista u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), američkoj Federalnoj rezervi, Svjetskoj Banci i Banci Izraela, a predsjedava i konsultantskom firmom Roubini Global Economist.

Najveću nesigurnost, prema Roubiniju, predstavlja mogućnost konflikta zapadnih država sa Iranom zbog njegovog nuklearnog programa, što bi moglo dovesti do skoka cijena nafte sa sadašnjih oko 100 dolara za barel, na 150 dolara i da izazove globalnu recesiju.

Bolan proces

Svi ti činioci, uz rastuću nejednakost između bogatih i siromašnih, „vode ka političkoj i socijalnoj nestabilnosti“, ukazao je Roubini i dodao da stoga „moramo smanjiti nejednakost, povećamo zapošljavanje i unaprijedimo obrazovanje“ kako bi se povećala konkurentnost na tržištu rada.

Roubini je pozvao na velike izmjene u političkim prioritetima.

„Moramo naše investicije usmjeriti sa manje produktivnih oblasti, kao što su finansijski sektor i sektor nekretnina, na produktivnije, poput naših ljudi, ljudskog kapitala, naše strukture, naše tehnologije, inovacija”, predočio je ekonomista.

Dodao je da će usporen rast u razvijenim ekonomijama prije dovesti do „oporavka u obliku slova U, a ne u vidu slova V, kao što je tipično“, što bi moglo potrajati još tri do pet godina zbog visokog duga.

„Kada imate visok dug u javnom i privatnom sektoru, taj bolan proces može trajati i cijelu deceniju tokom koje ekonomski rast ostaje slab i anemičan sve dok se ne srede finansije i ne investira u oblasti koje nas čine produktivnijim za budućnost“, zaključio je Roubini.

Izvor: Agencije