EK apelira da se poveća kapacitet MMF-a

Evropska komisija je apelirala na “jače članice” Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da preduzmu korake za povećanje kapaciteta tog globalnog kreditora posljednjeg utočišta.

Poziv je uslijedio dan nakon što su SAD, koje imaju najveći udio u MMF-u, odbile dati doprinos povećanju kapaciteta fonda za 500 milijardi dolara, za koje MMF kaže da su mu potrebne da bi se izborio s globalnim ekonomskim problemima izazvanim dužničkom krizom u Evropi, prenosi AFP.

“Snažno se zalažemo za značajno povećanje kapaciteta MMF-a”, rekao je glasnogovornik EK-a Amadeu Altafage u četvrtak, navodeći da bi “jedinstvena sredstva” MMF-a bila dostupna “svim njegovim članicama”.

O tom pitanju će se diskutirati na sastanku finansijskih lidera Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta (G-20) 25. i 26. februara u Meksiku, a Altafage je insistirao da dodatno finansiranje “mora imati globalnu dimenziju”.

‘Snažno se zalažemo za značajno povećanje kapaciteta MMF-a’, rekao je glasnogovornik EK-a.

“Nijedan region neće izbjeći posljedice mogućeg razvoja” krize u eurozoni, ukazao je on, pozivajući “posebno zemlje G-20 i jače članice MMF-a da daju svoj doprinos”.

MMF, koji broji 187 članica, saopćio je da sada “ispituje mogućnosti finansiranja”, dok su SAD navele da je Evropa sposobna izaći nakraj sa sopstvenim problemima.

Znaci stabilizacije

U međuvremenu je predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi izjavio da eurozona pokazuje znakove stabilizacije ekonomske aktivnosti uprkos dužničkoj krizi.

On je u Abu Dabiju, nakon sastanka guvernera centralnih banaka evropskih zemalja i onih u Persijskom zaljevu, rekao da su „uočili skromne rane pokazatelje stabilizacije ekonomske aktivnosti“, prenosi AFP.

Za razliku od Draghija, luksemburški premijer i predsjednik Eurogrupe Jean-Claude Juncker je u srijedu izjavio da je eurozona na rubu tehničke recesije, što je termin koji označava dva uzastopna kvartala pada bruto društvenog proizvoda (BDP).

Pored toga, Svjetska banka (SB) je u utorak snizila prognozu svjetskog ekonomskog rasta u 2012. godini sa 3,6 na 2,5 posto, uz upozorenje da bi dužnički problemi razvijenih zemalja tek mogli prouzročiti svjetsku krizu, koja bi mogla nadmašiti onu iz 2008. godine.

Slabljenje eura će rezultirati poskupljenjem goriva na benzinskim pumpama, upozorio je izvršni direktor francuske naftne kompanije Total Christof de Margeri, opravdavajući istovremeno rastući profit svoje firme.

Nafta neće pojeftiniti

On je kazao kako očekuje da će se cijena barela (158,98 litara) nafte, čija se cijena izražava u američkoj valuti, kretati između 100 i 120 dolara, i da su “slabe” šanse da ona ove godine padne ispod 100 dolara za barel, prenosi AFP.

“Svi se raduju zbog slabljenja eura, budući da to koristi izvozu, ali zaboravljamo da to također povećava troškove uvoza sirove nafte. Žao mi je naših klijenata, ali tako stoje stvari”, naveo je De Margeri.

Cijena barela (158,98 litara) nafte će se kretati između 100 i 120 dolara.

“Mi smo uvoznici, pa u vrijeme krize i pada vrijednosti eura možemo pretrpjeti značajnu štetu”, rekao je šef Totala i dodao da cijena goriva na pumpama uključuje i troškove prerade i transporta nafte.

Total je u trećem kvartalu 2011. godine ostvario neto profit od 3,31 milijarde eura, ili 17 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Ostvarivanje profita u ovo vrijeme je sjajno. Trebalo bismo to pozdraviti, a ne kritizirati. Bez profita nema sredstava ni ulaganja”, istakao je De Margeri.

Izvor: Agencije