Crna predviđanja: BiH čeka teška godina
Međunarodni monetarni fond snizio je prognoze ekonomskog rasta BiH u ovoj godini na 1,7, a u narednoj na samo 0,7 posto. Šef Misije MMF-a u BiH Costas Christou upozorio je da postoji veliki rizik da ova prognoza bude dodatno snižena jer bi BiH mogla u 2012. potonuti u novu recesiju.
Također, treba imati u vidu da vanjski dug BiH i dalje raste, nema novih investicija, državna vlast i dalje nije formirana, budžet za narednu godinu nije definisan.
S druge strane, Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, predviđa da će ovaj rast biti veći – 1,5 posto.
“Sasvim je jasno da se dešavanja u svijetu i Evropi odražavaju i na BiH koja, osim što trpi posljedice tih dešavanja, ima i unutrašnjih problema. Procjene međunarodnih finansijskih institucija su prilično ozbiljne i upozoravajuće i ako se uzmu u obzir svi faktori, vanjski i unutrašnji, mislim da možemo očekivati da naredna godina bude teža od ove”, rekao je Kozarić.
Banke s manje kapitala
Podsjetio je da na BiH uvijek utiču dešavanja u eurozoni, trgovinski partneri BiH su uglavnom iz eurozone i susjednih zemalja.
“CBBiH prati dešavanja i u bankarskom sektoru u kojem će evidentno doći do smanjivanja kreditne aktivnosti, banke će imati manje kapitala za kreditiranje građana i realnog sektora, vjerovatno će se opet okrenuti domaćim izvorima koji su ograničeni i skuplji. Sve ovo se može odraziti na nivo kamatnih stopa. Dakle, slijedi još jedna teška godina, zato bi bilo dobro da budu riješena pitanja koja do sada nisu, poput usvajanja budžeta za 2012., formiranje Vijeća ministara BiH kako bismo se svi mogli posvetiti ekonomskim pitanjima i standardu bh. građana”, upozorio je Kozarić.
Unatoč teškoj ekonomskoj situaciji i finansijskoj krizi, u BiH tokom ove godine zabilježen rast depozita stanovništva od 6,1 posto.
Rizici u idućoj godini proističu ne samo iz situacije u zemlji, nego i sve lošijeg vanjskog okruženja, naročito kod ključnih trgovinskih partnera”, kaže Kozarić.
“Zaista je neobična situacija u kojoj je uprkos teškoj ekonomskoj slici u BiH, štednja građana povećana. Ovakvu pojavu je vrlo teško objasniti, ali je sasvim moguće da su građani, zbog neizvjesnosti i straha, na uštrb nekih drugih potreba, uštedjeli ponešto i na taj način doprinijeli rastu štednje u cjelini. Činjenica da su oni taj novac pohranili u banke govori i o njihovom povjerenju u bankarski sektor”, kazao je Kozarić u intervjuu za portal Profitiraj.ba.
Kada je u pitanju kreditni rejting BiH koji je bonitetna agencija Standard&Poors snizila sa B+ na B, Kozarić je istakao da je bilo sasvim realno očekivati da dođe do smanjenja kreditnog rejtinga zemlje s obzirom na situaciju.
“I ovaj rejting je stavljen na posmatranje uz mogućnost njegovog daljeg snižavanja ukoliko se ne usvoje budžeti, što može, prema ocjeni analitičara, dovesti u pitanje servisiranje obaveza države. Osim toga, rizici u idućoj godini proističu ne samo iz situacije u zemlji, nego i sve lošijeg vanjskog okruženja, naročito kod ključnih trgovinskih partnera”, pojasnio je.
Udar na BiH
Direktor Banjalučke berze Milan Božić pak, ocijenio je da će to što je Međunarodna agencija Standard&Poor's snizila kreditni rejting Bosni i Hercegovini sa B+ na B, uz stavljanje rejtinga na posmatranje s mogućim negativnim implikacijama, sigurno negativno uticati na ukupno poslovanje.
“Smanje kreditnog rejtinga je svakako udar na BiH”, kazao je Božić i dodao da to otežava ionako tešku situaciju koja je bila u pogledu investiranja.
On je ukazao na neophodnost korporativnog upravljanja u finansijskim i privrednim subjektima, čime bi se kreditni rejting poboljšao.
Izvor: Agencije