Budućnost eurozone dovedena u pitanje

Stručnjaci jedne od vodećih svjetskih grupacija za makroekonomske i industrijske prognoze Oxford Economics ocjenjuju da su svi dosadašnji napori za rješavanje dužničke krize u zoni eura bili neuspješni i da će predloženi fiskalni sporazum za 17 članica Evropske unije vjerovatno biti neefikasan.

U analizi objavljenoj na blogu Oxford Economicsa se ukazuje da je finansijska kriza u eurozoni posljednjih mjeseci zaoštrena , uprkos seriji napora lidera EU da je suzbiju.

Predloženi paket mjera na samitu u Briselu je, u najboljem slučaju, razočaravajući, a u najgorem u potpunosti neodgovarajući.

Na tržištima suverenog duga prinos na obveznice triju članica koje učestvuju u programima EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za fiskalno prilagođavanje – Grčke, Irske i Portugala – zadržava se na veoma visokim nivoima, navedeno je u analizi, uz napomenu da je najnoviji u nizu neuspjeha u naporima za suzbijanje finansijske krize u eurozoni bio samit EU održan 8. i 9. decembra u Briselu.

Predloženi paket mjera na tom skupu je, u najboljem slučaju, razočaravajući, a u najgorem u potpunosti neodgovarajući, tvrde analitičari Oxford Economicsa.

“Taj fiskalni sporazum ne predstavlja istinsku fiskalnu uniju i vjerovatno će biti neefikasan. Ono što najviše zabrinjava je to što samit u Briselu nije predložio ništa za rješavanje glavne kratkoročne prijetnje – opasnosti od kraha suverenog finansiranja početkom 2012. godine”, predočeno je u analizi, prenosi Tanjug.

Teške posljedice

Budućnost eurozone je ozbiljno dovedena u pitanje, jer se, kako navodi Oxford Economics, finansijska kriza u zoni eura produbila i posljednjih mjeseci proširila sa tržišta suverenog duga na šira finansijska tržišta i realnu ekonomiju.

Posljedice razbijanja eurozone bile bi teške, jer bi postojeće članice pretrpjele početno oštro smanjenje bruto društvenog poizvoda (BDP) i ogromne finansijske poremećaje, što bi moglo gurnuti veliki dio svijeta, uključujući SAD, u novu recesiju.

Čak i velike ekonomije u naglom usponu ne bi ostale imune, s obzirom da njihovo nedavno usporavanje pokazuje kolike su razmjere rizika koji prijete globalnom rastu u predstojećoj 2012. godini, ističe Oxford Economics.

Čelnici eurozone, prije svih njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, smatraju, međutim, da će dogovor o stvaranju fisklane unije, koji podržavaju i sve druge članice EU, izuzimajući Veliku Britaniju, otvoriti put za potpunu konsolidaciju monetarnog bloka pod uslovom da se poštuju oštriji budžetski propisi.

Anketa agencije Reuters pokazuje da se eurozona već suočava s novom recesijom, koja će potrajati najmanje do drugog kvartala iduće godine.

Nulti privredni rast

Zapadnoevropski ekonomski analitičar su neposredno nakon “historijskog” samita EU u Briselu procijenili da će eurozona iduće godine imati nulti privredni rast.

Procjene stručnjaka pokazuju, osim toga, da ne treba očekivati popuštanje dužničke krize i da među ekonomistima postoji realna bojazan da lideri ne čine ništa ozbiljno na podsticanju privrednog rasta, koji je neophodan za stabiliziranje javnih finansija eurozone.

Istraživanje obavljeno sredinom ovog mjeseca pokazuje da će se privredni rast u eurozoni tokom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja smanjiti 0,3 posto i dodatnih 0,2 posto od početka januara do kraja marta 2012. godine, dok bi poslije toga trebao blago rasti.

Postoji realna bojazan da lideri ne čine ništa ozbiljno na podsticanju privrednog rasta, koji je neophodan za stabiliziranje javnih finansija eurozone.

Zvaničnici u Berlinu i Parizu su najavili da će se na prvom skupu čelnika EU, nakon postizanja konačne saglasnosti ugovora Unije u cilju jačanja fisklane discipline, već na proljeće 2012. godine ozbiljnije pozabaviti mjerama za podsticanje zapošljavanja i privrednog rasta u eurozoni i cijeloj EU.

Izvor: Agencije