Svjetske berze na dvonedjeljnom minimumu

Na svjetskim berzama cijene dionica prošle sedmice oštro su pale jer je prevladalo mišljenje da dogovor čelnika na samitu Europske unije o jačanju fiskalne discipline nije dovoljan da bi se spriječilo širenje dužničke krize.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošle sedmice oslabio 2,7 posto, na 11.866 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,9 posto, na 1.219 bodova, a Nasdaq indeks 3,5 posto, na 2.555 bodova, javlja Hina.

Od samog početka sedmice svjetske berze su bile pod snažnim pritiskom jer su u ponedjeljak rejting agencije Moody's i Fitch poručile da dogovor lidera EU-a nije dovoljan da bi se smanjio rizik od pritiska na kreditne rejtinge članica eurozone.

Ističe vrijeme

Glavni ekonomist Standard & Poor'sa upozorio je, pak, da eurozoni ističe vrijeme za rješavanje dužničkih problema, te da je možda nužan još jedan financijski šok da bi se pokrenula. Ta je agencija nedavno upozorila da bi u idućih 90 dana mogla smanjiti rejtinge 15 od 17 članica eurozone.

„Glavna je tema na tržištu potpuni, apsolutni neuspjeh Europske unije da dogovori rješenje dužničke krize. Njihovi sastanci na vrhu, pa i nedavni samit, nisu nas odveli nikuda. Tamo smo odakle smo i krenuli. Troškovi zaduživanja članica eurozone i dalje će rasti, a zbog toga će pod pritiskom biti i tržište dionica“, kaže Jeffrey Sica, predsjednik fonda SICA Wealth Management.

Ulagače su uznemirili i čelnici američke središnje banke Feda koji su nakon posljednje ovogodišnje sjednice poručili da gospodarstvo SAD-a umjereno raste, ali da bi mu recesija u Europi i nestabilnost finansijskih tržišta mogli u idućem razdoblju naštetiti.

Fed je ostavio vrata otvorena za nove podsticajne mjere, kako bi američka ekonomija što bezbolnije pretrpjela posljedice europske dužničke krize, no ostali su razočarani ulagači koji su se nadali jasnijim signalima podrške.

Fed je blago poboljšao ekonomsku procjenu, no razočarao je ulagače koji su očekivali jasnije signale o uvođenju novih poticajnih mjera“, kaže Robert Phipps, direktor u fondu Per Stirling Capital Management.

Ipak, krajem sedmice  tržište se stabiliziralo. Broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je prethodne sedmice u SAD-u za 19.000, na 366.000, najniži nivo u tri i po godine.

Uz to, proizvodna aktivnost na području države New York u novembru dostigla je najviši nivo od maja, dok su u središnjem dijelu SAD-a znatno porasle nove narudžbe u industriji.

Pad eura

Na valutnim je tržištima prošle sedmice kurs eura zaronio ispod nivoa 1,30 dolara, po prvi put od januara, jer se ulagači plaše smanjenja kreditnog rejtinga članica Europske unije nakon što samit njenih čelnika nije donio cjelovito rješenje dužničke krize.

Kurs eura prema američkoj valuti potonuo je prošle sedmice 2,6 posto, na 1,3042 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu oslabio 2,2 posto, na 101,42 jena.

Američka valuta je, pak, ojačala prema japanskoj, pa joj je cijena porasla za 0,15 posto, na 77,74 jena.

I dok većina posljednjih makroekonomskih podataka ukazuje na umjereni rast američke ekonomije, postavlja se pitanje je li taj trend održiv, s obzirom da eurozoni prijeti nova recesija.

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde upozorila je prošle sedmice da su izgledi za svjetsku ekonomiju “prilično mračni”, pa se zahtijeva djelovanje svih zemalja, počevši s onima u Europi, kako bi se spriječila eskalacija krize koja prijeti globalnom depresijom.

I na europskim su berzama cijene dionica prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,6 posto, na 5.387 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,8 posto, na 5.701 bod, a pariški CAC 6,3 posto, na 2.972 boda.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 1,6 posto, na 8.401 bod.

Preispitivanje rejtinga

Agencija Moody's u ponedjeljak je objavila da planira preispitati kreditne rejtinge svih 27 članica EU-a, dok je druga važna rejting agencija Fitch poručila da su pritisci na njihove rejtinge ojačali nakon što prošlotjedni samit EU-a nije iznjedrio cjelovito rješenje krize.

Već prije agencija Standard & Poor's na razmatranje je uvrstila rejtinge 15 od 17 članica eurozone radi mogućeg sniženja.

Zbog toga je polovicom sedmice kurs eura zaronio na najniži nivo u 11 mjeseci, 1,2945 dolara. Ipak, krajem sedmice cijena eura vratila se iznad psihološki važnog nivoa od 1,30 dolara.

Dođe li do daljnjeg pogoršanja dužničke krize u eurozoni, snižavanja kreditnih rejtinga većem broju zemalja, ili novih problema u bankovnom sektoru, nivo od 1,30 dolara neće se održati”, kaže Arne Lohmann Rasmussen, analitičar u Danske banci.

Strahovanje ulagača

Ulagači se plaše i mogućnosti da bi neke od članica EU-a mogle, kao i Britanija, odustati od prijedloga o strožem fiskalnom režimu koji je bio glavna tema posljednjeg samita EU-a.

Uz to, postoje naznake da su neke središnje banke, uključujući njemačku Bundesbanku, nesklone povećanju zajmova Međunarodnom monetarnom fondu, što potkrepljuju stajališta da bi se kriza mogla intenzivirati u idućoj godini.

Ni ekonomska  situacija ne ide u prilog europskoj valuti. U vrijeme dok ekonomija eurozone ide prema novoj recesiji, a u SAD-u najnoviji podaci ukazuju na oporavak, analitičari očekuju da će prema kraju godine euro ostati pod pritiskom, dok će dolar dobivati podršku.

“Očekujemo da će euro ostati pod pritiskom u bliskoj budućnosti”, kaže Jane Foley, valutna analitičarka u Rabobanku.

Izvor: Agencije