Hrvati sve nezadovoljniji finansijskom situacijom
Gotovo polovica domaćinstava u Hrvatskoj svoju finansijsku situaciju smatra gorom nego prije godinu dana, a više od trećine očekuje da će im se finansijsko stanje u sljedećih godinu dana pogoršati, pokazuju rezultati četvrtog ovogodišnjeg vala istraživanja agencije GfK Hrvatska pod nazivom “GfK Barometar”.
Oko sedam posto domaćinstava navodi da imaju nešto bolju finansijsku situaciju nego prije godinu dana, dok ih 44 posto smatra da su ostali na istom. No, za 47 posto domaćinstava njihovo sadašnje finansijsko stanje je lošije nego prije godinu dana.
Oko 15 posto domaćinstava nada se da će im finansijska situacija u sljedećih godinu dana biti barem malo bolja, 45 posto ih procjenjuje da će ostati približno ista, a 35 posto domaćinstava očekuje da će im biti još lošije.
Slavoncima najteže
Najnezadovoljniji postojećim stanjem su građani Like, Korduna i Banovine (52 posto) te Slavonije (55 posto ispitanika).
Lošije finansijsko stanje u slijedećih godinu dana također su najviše istaknuli ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (49 posto), a najmanje u Istri s Primorjem i Gorskim kotarom (30 posto).
Oko 43 posto ispitanih kaže da jedva sastavljaju kraj s krajem, najviše ih je u Slavoniji (60 odsto), a najmanje u Zagrebu (34 posto), navodi se u istraživanju provedenom ovog mjeseca ličnom anketom u domaćinstvima na reprezentativnom uzroku od hiljadu građana starijih od 15 godina, prenosi Hina.
Najviše domaćinstava koja navode da jedva spajaju kraj s krajem je u Slavoniji (60 posto), a najmanje u Zagrebu (34 posto).
Štednja na svemu
U odnosu na 2009. smanjio se udio domaćinstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova osim hrane i pića te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj domaćinstava koja imaju troškove odjeće i obuće (s 90 na 80 posto), manje njih izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51 posto),a manje je izdvajalo i za trajna potrošna dobra (s 51 na 35 posto) te na ostale troškove (sa 60 na 46 posto).
Promatra li se pojedinačni iznos troška zapaža se da su iznosi za kredite porasli za 16 posto, a narasli su i izdaci za stanovanje, prometni troškovi, obrazovanje.
Na drugoj strani, štedi se na hrani i piću, manje se daje za odjeću i obuću, trajna potrošna dobra, cigarete, mobilni telefon, napominju iz GfK koji je to istraživanje proveo u prosincu lani na reprezentativnom uzorku, slučajnim odabirom, osobnim intervjuom u kućanstvima.
U Zagrebu je i najviše domaćinstava (22 odsto) koja smatraju da će morati posegnuti za ušteđenim novcem kako bi podmirili troškove.
Istraživanje pokazuje da 9 posto domaćinstava u Hrvatskoj koristi dosadašnju štednju, a 8 posto ih se mora zaduživati.
Štedi pak oko 36 posto domaćinstava pri čemu njih tek 4 posto znatno štedi, a samo malo štedi 32 posto.