Dužnička kriza zaobilazi Kosovo

Dok Evropa traži izlaz iz dužničke krize, ovaj problem, za sada, zaobilazi Kosovo.

Ono, također, već deset godina koristi euro kao službenu valutu i uspijeva održati finansijsku stabilnost, uz stalan rast štednje građana.

To je interesantan podatak kada se ima u vidu da se kosovska privreda smatra nerazvijenom u evropskim okvirima te da se oslanja prvenstveno  na uvoz, o čemu priču s Kosova donosi reporter Al Jazeere Ismet Hajdari.

U velikim kosovskim kompanijama kažu da je korištenje eura učvrstilo njihovu sigurnost i olakšalo poslovanje na međunarodnom tržištu.

“Naša kompanija sarađuje i trguje s firmama od daleke Azije do Evrope i euro koristimo kao sredstvo plaćanja”, kazao je Betim Humolli iz Albi Groupa.

Velika prednost

“To predstavlja veliku prednost, jer mi nabavljamo robu u eurima i prodajemo je u istoj valuti na tržištu Kosova, što znači da nema dodatnih troškova zbog razmjene valute.”

U Centralnoj banci Kosova tvrde da je euro obezbijedio monetarnu stabilnost, koja predstavlja veliku glavobolju za većinu malih zemalja s otvorenim i nerazvijenim privredama kao što je kosovska.

“Obezbjeđivanjem monetarne stabilnosti, stvorena je zdrava osnova za obezbjeđenje fiskalnog stabiliteta u našoj zemlji”, rekao je Gani Gerguri, guverner Centralne banke Kosova.

Uz današnju prosječnu mjesečnu platu od 250 eura, građani imaju podijeljena mišljenja o novoj kosovskoj valuti.

Neki kažu da se zahvaljujući euru osjećaju dijelom Evrope.

Drugi se s nostalgijom sjećaju njemačke marke i njene velike kupovne moći tokom prve dvije poslijeratne godine, kada je marka bila zvanična valuta na Kosovu.

A, šta kažu građani Pirštine?

“Mislim da je euro veoma praktičan za upotrebu, kada, naprimjer, putujete u druge zemlje nemate potrebe da mijenjate valutu”, kaže Teuta Domi.

Ilir Zajmi smatra: “Osjećate se bolje, jer se identificirate s ostalim državama”, dok  Sanije Lluka dodaje: “Prošle godine sam bila u Njemačkoj. Normalno, prednost je kada koristite istu valutu, tako da nije bilo nikakvih problema.”

Arta Gashi naglašava: “Marka je vrijedila. Vrijednost eura je sada dvostruko manja, a plate i troškovi su isti”, a Ismajl Bektashi dodaje: “U poređenju s markom, cijene su veoma visoke. Građani se teško nose s eurom.”

Aktuelna kriza oko eura u Evropskoj uniji (EU) se na Kosovu nije gotovo uopće osjetila.

Naprotiv, ušteđevine građana u bankama su porasle u zadnja tri mjeseca za 200 miliona eura, dok na Kosovo godišnje uđe, samo zvaničnim bankarskim kanalima, preko pola milijarde eura iz albanske dijaspore.

Zvaničnici kažu da se velika prednost eura sastoji u nemogućnosti nekontroliranog štampanja novca, jer je evropska valuta Kosovu nametnula čvrsta pravila igre.

Dobra osnova

“Da bi potrošili jedan euro, mi ga prethodno moramo zaraditi i tek tada ga možemo usmjeravati prema našim državnim ili makroekononmskim prioritetima i odlučivati kako da ga utrošimo”, objašnjava guverner Gani Gerguri.

Mlade generacije ne pamte vrijeme prije njemačke marke, kada je na Kosovu bio u upotrebi dinar, ali ga se zato sjećaju zanatlije u staroj prištinskoj čaršiji, poput tridesetosmogodišnjeg stakloresca Samia Bejtullahua:

“Ako danas zaradim 100 eura, onda to i sutra vrijedi 100 eura. Znači, novac je siguran, ne pada mu vrijednost.”

A ranije s dinarima, prema njegovim riječima, ako odmah ne bi otišli da zaradu razmijenite kod dilera, uvečer bi za to dobili samo dvije marke.

Eksperti ocjenjuju da je euro jedna od najuspješnijih poslijeratnih priča, zahvaljujući kojem Kosovo ima jedan od najstabilnijih finansijsko-bankarskih sistema u regionu, koji rigorozno kontrolira Centralna banka Kosova.

Prema stručnim procjenama, ova stabilnost predstavlja dobru osnovu za suočavanje s velikim ekonomsko-socijalnim izazovima koje uvrštavaju Kosovo u evropski vrh po nezaposlenosti ili siromaštvu u ruralnim sredinama.

Izvor: Al Jazeera