Koga nema na Googleu – ne postoji?

Samo u prošlom kvartalu Google je zabilježio prihod od 9,72 milijardi dolara (EPA)

Ako ga nema na Googleu, onda vjerovatno i ne postoji.

Do ovog zaključka ne dolaze samo površni istraživači koje pritišću rokovi, isto razmišlja sve veći broj ljudi koji se u svom radu služi internetom.

Danas nije dovoljno biti na internetu, ovdje su svi, potrebno je svoj sadržaj nametnuti.

Dobra pozicija na Googleovom pretraživaču brojnim kompanijama važnija je od dobre fizičke lokacije.

Zna li uopće neko gdje se nalazi najveća online knjižara u koju svaki dan dođe više od milion kupaca.

Najveći aukcijski site smješten je također na mjestu koje je mnogima nepoznanica; to eBay ne sprečava da godišnje ostvari promet od gotovo 10 milijardi dolara.

Prodaja oglasa

Nemoguće je Googleu platiti prve pozicije, ali ista kompanija rado će vam prodati oglas, zaokružene linkove s malom tekstualnom porukom koji se pojavljuju uz rezultate pretraživanja.

To je glavni poslovni model najveće internetske kompanije, koji su od pretraživača napravili stroj za štampanje novca.

Samo u prošlom kvartalu, koji je završio 30. septembra, Google je zabilježio prihod od 9,72 milijardi dolara.

U usporedbi s istim kvartalom prošle godine, to iznosi povećanje od 33 posto.

U traženju informacija na webu Google trenutno koristi preko dvije trećine  internetskih korisnika.

Statistike korištenja alternativnih pretraživača su poražavajuće.

Netmarketshare Googleov udio procjenjuje na 81,9 posto, Yahoo je na drugom mjestu sa 6,7 posto, kineski Baidu posjeduje 5,3 posto, a Bing 4 posto tržišta pretraživanja.

Rezultati Binga još su lošiji ako se uzme u obzir kako Microsoft na njemu svakodnevno gubi milione dolara.

Od pokretanja Binga, 2009. godine, do danas procjenjuje se kako je Microsoft potrošio 5,5 milijardi dolara bez da je ozbiljnije zaprijetio Googleu.

Sama pomisao da Google postane jedini izbor za pretraživanje interneta brine.

Moć koju Google posjeduje je tolika da bez problema može eliminirati online kompanije sa tržišta, napraviti im štetu nakon koje se teško mogu oporaviti.

Nije nikakva tajna da Google kažnjava određene web stranica za koje ustvrdi kako varaju, pokušavaju se uzdići kod rezultata pretraživanja određenog pojma koristeći metode za koje vlasnik tražilice smatra da nisu fer.

Premda se takva praksa koristi kako bi se zadržao kvalitet odgovora, ostaje činjenica da tu definiciju kreira jedna kompanija.

Googleova famozna jednačina koja odlučuje o pozicioniranju među rezultatima odgovora davno je postala skuplja od formule za Coca-Colu, no za razliku od nje, mijenja se gotovo svakodnevno.

Premda Google nema ozbiljnu konkurenciju na području pretraživanja weba, dobra vijest je da ona ipak postoji, između ostalog i zahvaljujući Marku Eliotu Zuckerbergu i fenomenu zvanom Facebook.

Novi pretraživači

Oni koji upozoravaju na dominaciju Google očito su u pravo, ali to vrijedi samo za klasičan web, koji je star već 20 godina.

U međuvremenu je stvoren Facebok, koji je danas veći od cijelog interneta iz 2004. godine i brzo raste.

Nije samo najveća društvena mreža prostor u koji Google nema pristup, ali je sigurno njegov najveći konkurent.

Upravo je to razlog zbog čega je Google pokrenuo svoju društvenu mrežu Google +.

Za pretraživanje interneta korisnici koriste i druge servise, poput Wikipedije, Yelpa i Twittera.

Pojavljuju se i novi pretraživači: Wolfram, Alpha, Blekko, Duck Duck Go, Qwiki…

Nakon glasnih početaka, takvi projekt brzo nestanu sa radara mainstream medija, ali ipak polako napreduju.

Nove internetske poduzetnike, programere, očito ne plaši borba s najvećima poput Googlea.

Uostalom, da su strah od neuspjeha i skeptici oko njih uplašili dvojicu Stanfordskih studenata prije 13 godina, ne bi bilo ni Googlea.